P O S L O V N I K

SKUPŠTINE TUZLANSKOG KANTONA
(NESLUŽBENI  PREČIŠĆENI TEKST)

(Drugi prečišćeni tekst „Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 4/12 i izmjene iz  "Službenih novina Tuzlanskog kantona”, br. 3/13, 10/13, 15/13, 2/14 i 6/15)


I. OPĆE ODREDBE
Član 1.

            Skupština Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skupština) konstituiše se,  organizuje i radi u skladu sa Ustavom Tuzlanskog kantona, (u daljem tekstu: Ustav Kantona), zakonom i  Poslovnikom Skupštine.

 
Član 2.

            Poslovnikom Skupštine Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Poslovnik) uređuju se:

            - konstituisanje i unutrašnja organizacija Skupštine,
            - način rada Skupštine,         
            - prava i dužnosti poslanika u Skupštini,
            - javnost rada Skupštine,
            - akta Skupštine,
            - izbori, imenovanja, potvrđivanja, smjenjivanja i razrješenja iz nadležnosti Skupštine,
            - odnos Skupštine prema Vladi Tuzlanskog kantona  (u daljem tekstu: Vlada),
            - odnos Skupštine prema političkim strankama i udruženjima građana,
            - saradnja Skupštine sa općinskim vijećima, i
            - druga pitanja od značaja za rad Skupštine.           

 
Član 3.

            Ako neko pitanje organizacije i rada Skupštine ostane neuređeno ovim poslovnikom, uredit će  se zaključkom Skupštine na sjednici.

            Zaključak iz prethodnog stava primjenjuje se danom donošenja.

            Zaključak iz stava 1. ovog člana ne može biti u suprotnosti sa načelima i odredbama ovog poslovnika.

Član 4.

            Sjedište Skupštine je u Tuzli.

 
Član 5.
            Skupština ima pečat u skladu sa zakonom.

            O čuvanju i upotrebi pečata stara se sekretar Skupštine.

 

 

II. KONSTITUISANJE I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA SKUPŠTINE

 
1. KONSTITUISANJE SKUPŠTINE

 
Član 6.

            Skupština je jednodomna i čine je poslanici čiji je broj utvrđen Ustavom Kantona i zakonom (u smislu ovog poslovnika "poslanik" podrazumijeva lica oba spola).

           
Član 7.

            Prva sjednica novog saziva Skupštine bit će održana najkasnije 10 dana nakon što nadležni organ objavi izborne rezultate.

Sazivanje prve sjednice vrši predsjednik iz prethodnog saziva i predsjedava sjednicom do izbora  predsjednika  u novom sazivu.

            Ukoliko je predsjednik Skupštine spriječen, prvu sjednicu saziva jedan od zamjenika predsjednika iz prethodnog saziva.

Ukoliko su i zamjenici spriječeni da sazovu prvu sjednicu Skupštine, sjednicu saziva najstariji izabrani poslanik novog saziva ili onaj poslanik koga za sazivanje ovlasti jedna trećina novoizabranih poslanika.

 
Član 8.

            Predsjedavajući prve sjednice Skupštine predočava Skupštini izvještaj Izborne komisije BiH o ovjeri mandata licima koja su dobila poslanički mandat.

       Poslanici sa novim mandatom preuzimaju dužnost zajedničkim davanjem i pojedinačnim potpisivanjem svečane izjave, koja glasi: "Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno i odgovorno, pridržavati se ustava Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona, da ću se zalagati za ljudska prava, slobode i ravnopravnost građana i naroda Bosne i Hercegovine".

            Procedura iz stava 1. i stava 2. ovog člana odnosi se i na poslanike sa naknadno dodijeljenim mandatima.

 

2. KLUBOVI NARODA

 
Član 9.

            Nakon davanja i potpisivanja svečane izjave, u Skupštini se osnivaju tri kluba poslanika konstitutivnih naroda (u daljem tekstu: klubovi naroda) i klub ostalih.

Klubovi naroda su:

a)      Klub poslanika Bošnjaka,

b)      Klub poslanika Hrvata i

c)      Klub poslanika Srba.

 

Ako u Skupštini nema izabranih predstavnika nekog od konstitutivnih naroda, klub tog naroda neće biti ustanovljen.

            Svaki klub bira predsjednika, a može izabrati i zamjenika predsjednika koji rukovode klubom i usklađuju njegov rad.

            Poslovnikom o radu klubova naroda, svaki će klub urediti način svoga rada.

            Poslovnik kluba naroda ne može biti u suprotnosti sa pravima i obavezama kluba koji proističu iz ovog poslovnika.

 
Član 10.         

            Svaki klub naroda predlaže između svojih članova jednog kandidata za mjesto predsjednika  ili zamjenika predsjednika Skupštine.

            Skupština pojedinačnim glasanjem potvrđuje kandidate nadpolovičnom većinom od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

            Tri, od Skupštine potvrđena kandidata, između sebe nadpolovičnom većinom odlučuju ko će biti predsjednik Skupštine i sa tom odlukom upoznaju Skupštinu.

            Ako u Skupštini nema poslanika nekog od konstitutivnih naroda, mjesto zamjenika predsjednika Skupštine iz tog konstitutivnog naroda ostaje upražnjeno.

 
Član 11.

            Predsjednik i njegovi zamjenici imaju pravo u svako doba dati ostavku na mjesto predsjednika, odnosno zamjenika predsjednika Skupštine.

 

3. PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

 
Član 12.

            Predsjednik Skupštine ima pravo i dužnost da:

            - predstavlja Skupštinu,
            - učestvuje u pripremama, saziva i vodi  sjednice Skupštine,
            - učestvuje u pripremama, saziva i vodi sjednice Kolegija Skupštine,
            - imenuje kandidata za mjesto premijera Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: premijer) u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika,
            - inicira stavljanje na dnevni red sjednica Skupštine, Kolegija i radnih tijela pitanja iz nadležnosti Skupštine,
            - osigurava poštivanje načela i odredbi ovog poslovnika, stalnih radnih tijela Skupštine i Kolegija,
            - osigurava realizovanje prava i dužnosti klubova naroda i klubova političkih stranaka tokom pripreme i održavanja sjednica Skupštine i Kolegija,
            - osigurava i realizuje prava i dužnosti poslanika u pripremi sjednica Skupštine i Kolegija, kao i tokom sjednica,
            - vodi sjednice u skladu sa principima najboljih praksi demokratskog parlamentarizma i odredbama ovog poslovnika,
            - potpisuje akta donesena od Skupštine.

           
Član 13.

            Predsjednik Skupštine u obavljanju svojih dužnosti obavlja redovne konsultacije sa svojim zamjenicima.

 
Član 14.

            Zamjenici predsjednika:

            - pomažu predsjedniku prilikom predsjedavanja sjednicama Skupštine,
            - zamjenjuju predsjednika Skupštine u slučaju njegove spriječenosti da obavlja svoju dužnost ili u odsutnosti,
            - učestvuju u konsultacijama za donošenje odluka u slučajevima utvrđenim Ustavom Kantona i ovim poslovnikom,
            - pomažu predsjedniku u izvršavanju njegovih nadležnosti i vrše druge poslove koje im povjeri predsjednik Skupštine,
            - staraju se o provođenju programa rada Skupštine,
            - učestvuju u proceduri utvrđivanja da li neki zakon spada u listu vitalnih nacionalnih interesa,
            - staraju se o ostvarivanju prava konstitutivnih naroda na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) u skladu sa ustavnim nadležnostima.


           
4. KOLEGIJ SKUPŠTINE

 
Član 15.

            Sa ciljem unapređenja, efikasnosti i usklađivanja rada, Skupština uspostavlja Kolegij Skupštine (u daljem tekstu: Kolegij) kojeg čine:

a)      predsjednik i zamjenici predsjednika Skupštine,
b)      predsjednici klubova poslanika političkih stranaka zastupljenih u Skupštini, a koji su formirani u skladu sa brojem poslaničkih mjesta u trenutku dodjele mandata,
c)      sekretar Skupštine.

 
Član 16.

            U okviru svojih prava i dužnosti Kolegij:

            - utvrđuje prijedlog godišnjeg programa rada Skupštine,
            - osigurava realizovanje prava i dužnosti poslanika za pokretanje inicijativa za djelovanje Skupštine i ukupno obavljanje njihove funkcije i uloge,
            - osigurava saradnju sa klubovima naroda i klubovima političkih stranaka i između njih,
            - utvrđuje prijedlog poslovnika,
            - koordinira rad radnih tijela Skupštine i saradnju Skupštine i njenih radnih tijela,
            - osigurava realizovanje prava i dužnosti Skupštine prema premijeru i Vladi,
            - koordinira aktivnostima u pripremi sjednica Skupštine,
            - utvrđuje prijedlog dnevnog reda za sjednice Skupštine,
            - razmatra inicijative i prijedloge upućene Skupštini.

 
Član 17.

            Kolegij radi u sjednicama.

            Sjednice Kolegija održavaju se najmanje dva puta između dva zasjedanja Skupštine.

            Sjednice Kolegija saziva i vodi predsjednik Skupštine.

            Sjednicama Kolegija, po pozivu predsjednika ili na vlastiti zahtjev, prisustvuje premijer, ministri u Vladi, sekretar Vlade ili ovlašteni predstavnici Vlade i ministarstava.

            Sjednicama Kolegija, po zaključku Kolegija, mogu prisustvovati i drugi poslanici u Skupštini.

 
Član 18.

            Na sjednicama Kolegija vodi se zapisnik.

            Zapisnik sa sjednica Kolegija redovno se dostavlja na uvid članovima Kolegija.

            Sekretar Skupštine odgovoran je za vođenje zapisnika na sjednicama Kolegija.

            Zapisnik potpisuje predsjednik Skupštine.

            Sjednice Kolegija su javne.

 

5. KLUBOVI POSLANIKA

 
Član 19.

U Skupštini se formiraju klubovi političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata (u daljem tekstu: klubovi poslanika), u svrhu olakšanja rada Skupštine i unapređenja međustranačke, parlamentarne saradnje.

            Klubovi poslanika formiraju se kao mehanizam djelovanja poslanika i političkih stranaka u Skupštini.

            Klub može formirati politička stranka sa  najmanje dva poslanika u Skupštini.

            Klub može formirati koalicija sa najmanje dva poslanika u Skupštini.

            Koalicioni klub formiraju poslanici koji su u Skupštinu izabrani sa zajedničke koalicione izborne liste.

          Poslanici dvije ili više političkih stranaka koje u Skupštini imaju najmanje jednog izabranog poslanika, kao i poslanici-nezavisni kandidati, mogu formirati zajednički klub.

           
Član 20.

          Klubovi poslanika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika kluba poslanika koji predstavljaju klub, rukovode njegovim radom i organizuju rad kluba u skladu sa potrebama Skupštine.

            Klubovi rade prema samostalno urađenom Poslovniku o radu poslaničkih klubova (u daljem tekstu: Poslovnik poslaničkog kluba).

            Poslovnik poslaničkog kluba ne može biti u suprotnosti sa pravima i obavezama kluba koje proističu iz ovog poslovnika.

 
Član 20a.

Finansiranje političkih stranaka i parlamentarnih grupa poslanika vrši se u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih partija u okviru sredstava predviđenih Budžetom.

Ukupna sredstva iz stava 1. ovog člana ne mogu prelaziti iznos od 0,2% Budžeta Kantona u kalendarskoj godini.

Političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka sredstva iz stava 1. ovog člana raspodjeljuju se na način da se:

a) 30% sredstava dijeli jednako svim političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka koje su osvojile mandate,
b) 60% sredstava dijeli prema broju poslaničkih mandata, koje svaka politička stranka, koalicija političkih stranaka odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku dodjele mandata,
c) 10% od ukupnog iznosa raspoređuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslanika koji pripadaju manje zastupljenom spolu.

         Parlamentarne grupe, odnosno klubovi poslanika i nezavisni kandidati učestvuju u raspodjeli sredstava iz stava 3. tačka b) ovog člana prema broju poslaničkih mandata.

            Administrativna komisija Skupštine će svojim aktima detaljnije regulisati raspodjelu sredstava iz ovog člana, kontrolu trošenja i druga finansijska pitanja.

           Parlamentarne grupe raspolažu sredstvima u skladu sa dinamikom i visinom finansiranja ovih sredstava iz Budžeta Kantona a u cilju stvaranja povoljnijih uslova za svoj rad.       

        Parlamentarne grupe samostalno odlučuju o načinu raspolaganja i korištenja sredstava i dužne su da podnesu godišnji izvještaj o utrošku i namjeni sredstava Administrativnoj komisiji Skupštine.

            Nalogodavac za upotrebu sredstava parlamentarne grupe je predsjednik parlamentarne grupe ili druga osoba koju predsjednik ovlasti.

            Sredstva iz ovog člana isplaćuju se na račun u jednakim mjesečnim obrocima.



6. RADNA TIJELA SKUPŠTINE - OPĆE ODREDBE
        
 
Član 21.

            U svrhu olakšanja rada Skupštine i unapređenja efikasnosti i efektivnosti ukupnog skupštinskog rada, Skupština ustanovljava stalna, povremena i privremena skupštinska tijela.

            Radna tijela formiraju se isključivo za razmatranje pitanja iz nadležnosti Skupštine, za razmatranje i davanje mišljenja i prijedloga na nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koje Skupština donosi.

 
Član 22.

            Radna tijela daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Skupštinu o pitanjima iz svog djelokruga.

            Radna tijela donose odluke samo o pitanjima u skladu sa ovim poslovnikom ili za koja ih ovlasti Skupština.

            Sva radna tijela obrazuju se u skladu sa ovim poslovnikom i na osnovu odluka Skupštine.

 
Član 23.

            Stalna radna tijela formiraju se proporcionalno stranačkom sastavu Skupštine.

            Prijedloge za članove stalnih radnih tijela podnose klubovi poslanika.

            Poslanik koji promijeni političku stranku ostaje član stalnog radnog tijela do isteka mandata tog tijela.

 
Član 24.

              Stalna radna tijela u svom sastavu mogu imati članove koji nisu poslanici u Skupštini a koji su relevantni stručnjaci iz oblasti koja je u nadležnosti radnog tijela.

              Vanskupštinski član radnog tijela može biti i lice - predstavnik organizacije ili institucije relevantne za pitanja u nadležnosti tijela a predložena od institucija.

          U stalnom radnom tijelu mogu biti najviše tri vanskupštinska člana, osim u Komisiji za obrazovanje, kulturu, sport i mlade i Komisiji za pravdu, ljudska prava i građanske slobode gdje mogu biti četiri vanskupštinska člana, od kojih u Komisiji za pravdu, ljudska prava i građanske slobode dva člana mogu biti predstavnici Vijeća nacionalnih manjina.

            Ukupan broj članova stalnog radnog tijela ne može biti veći od sedam osim u Komisiji za obrazovanje, kulturu, sport i mlade i Komisiji za pravdu, ljudska prava i građanske slobode u kojima ukupan broj članova ne može biti veći od devet.

 
Član 25.

            Stalna radna tijela imaju obavezu da razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti koja su na dnevnom redu narednog zasjedanja Skupštine i o tome podnesu izvještaj na skupštinskom zasjedanju.

            Stalna radna tijela razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti po nalogu Skupštine ili vlastitoj inicijativi.

            Stalna radna tijela rade u sjednicama na kojima se vodi zapisnik.

            Stalna radna tijela redovno izvještavaju Skupštinu o svom radu.

 
Član 26.

            Povremena radna tijela razmatraju pitanja iz nadležnosti Skupštine koja nisu kontinuirano predmet skupštinske rasprave ili odlučivanja.

            Povremena radna tijela imaju stalno članstvo, a sastaju se po iskazanoj potrebi.

         Povremena radna tijela formiraju se proporcionalno stranačkom sastavu Skupštine i u svom sastavu mogu imati članove koji nisu poslanici u Skupštini a koji su relevantni stručnjaci iz oblasti koja je u nadležnosti radnog tijela.

            Povremena radna tijela vode zapisnik o svojim sjednicama.

            U povremenom radnom tijelu mogu biti najviše tri  vanskupštinska člana.

            Ukupan broj članova povremenog radnog tijela ne može biti veći od sedam.

 
Član 27.
           
            Privremeno radno tijelo Skupštine formira se u svrhu nadzora ili ispitivanja stanja vezanog isključivo za pitanje u nadležnosti Skupštine.

            Inicijativu za osnivanje privremenog radnog tijela Skupštini podnosi Kolegij ili najmanje 1/4 od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

            Inicijativa mora sadržavati precizno definisano pitanje koje će biti pod nadzorom ili predmet ispitivanja stanja od privremenog radnog tijela.

 
Član 28.

            Privremeno radno tijelo može biti ustanovljeno isključivo na osnovu odluke Skupštine donesene većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

            Odluka o osnivanju privremenog radnog tijela za nadzor ili ispitivanje stanja mora sadržavati: sastav tijela, precizno navedeno područje djelovanja, dužinu mandata privremenog tijela i ovlaštenja koja tijelo dobija od Skupštine.

            Privremeno radno tijelo ne može imati mandat duži od godinu dana od dana donošenja odluke o osnivanju.

            Mandat privremenog radnog tijela ne može prelaziti vremenski okvir mandata Skupštine.

 
Član 29.

            Ukupan broj članova privremenog radnog tijela ne može biti veći od sedam.

            U članstvu ovog tijela mogu biti i vanskupštinski predstavnici institucija ili organizacija relevantnih za predmet nadzora ili ispitivanja.

            U privremenom radnom tijelu mogu biti najviše dva vanskupštinska člana.

 
Član 30.

            Privremeno radno tijelo podnosi izvještaj o svom radu u toku mandata ako to zatraži Kolegij, jedan od klubova naroda, jedan od poslaničkih klubova ili najmanje 1/4 poslanika.

            Privremeno radno tijelo je obavezno podnijeti izvještaj Skupštini po završetku svog mandata.

            Izvještaj privremenog radnog tijela mora sadržavati i izdvojene stavove pojedinih članova privremenog radnog tijela.

            Skupština je obavezna održati raspravu o izvještaju.

 
Član 31.

            Privremeno radno tijelo ima predsjednika imenovanog odlukom o osnivanju.

            Predsjednik ima i funkciju izvještača Skupštine o radu, nalazima, odlukama i preporukama radnog tijela.

 
Član 32.

            Stalna i povremena radna tijela rade u sjednicama.

            Sjednice stalnih i povremenih radnih tijela saziva i njima rukovodi predsjednik tijela prema odredbama ovog poslovnika i poslovnika radnih tijela.

            U slučaju spriječenosti predsjednika radnog tijela ili njegovog odbijanja da sazove sjednicu, sjednicu tijela može sazvati zamjenik predsjednika, predsjednik Skupštine ili 1/3 članova radnog tijela.

            Na sjednicama se vodi zapisnik koji čini sastavni dio skupštinske arhive.

 

7. STALNA RADNA TIJELA SKUPŠTINE

 
Član 33.
            Stalna radna tijela Skupštine su:

- Komisija za ustavna pitanja,
- Zakonodavno-pravna komisija,
- Komisija za pravdu, ljudska prava i građanske slobode,
- Komisija za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku,
- Komisija za obrazovanje, kulturu, sport i mlade,
- Komisija za poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i zaštitu okoliša,
- Komisija za rad, zdravstvo i socijalnu politiku,
- Administrativna komisija,
- Komisija za borbu protiv korupcije,
- Komisija za jednakopravnost spolova,
- Komisija za međuparlamentarnu saradnju.                                    

 
Član 34.

            Komisija za ustavna pitanja:

            a) prati i izvještava Skupštinu najmanje jednom godišnje o primjeni Ustava Kantona i procesu realizacije ustavnih prava građana i institucija;

            b) inicira i daje prijedloge Skupštini za promjene i usklađivanje ustavnih odredbi sa promjenama u nadređenim ustavnim aktima,

            c) proučava i obrađuje inicijative i prijedloge za promjenu Ustava Kantona i o njima daje mišljenje,

            d) priprema tekst prijedloga akata o promjeni Ustava Kantona, stara se o provođenju javne rasprave i izvještava Skupštinu o njenim rezultatima,

            e) daje Skupštini mišljenje o prijedlozima za promjenu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine,

            f) razmatra i druga pitanja koja se odnose na ostvarivanje i promjenu Ustava Kantona i o tome obavještava Skupštinu,

            g) vrši druge poslove određene ovim poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 
Član 35.

            Zakonodavno-pravna komisija:

            a) razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa koje donosi Skupština u pogledu njihove usklađenosti sa ustavima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi Skupštini izvještaj sa mišljenjima i prijedlozima,

            b) razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za ujednačavanje pravno-tehničke obrade akata koje donosi Skupština,

            c) razmatra opće akte organizacija i institucija na koje Skupština daje saglasnost i daje Skupštini mišljenja u pisanom obliku iz aspekta usklađenosti sa odnosnim zakonom,

            d) utvrđuje prečišćene tekstove zakona i drugih skupštinskih propisa, ako je za to ovlaštena,

            e) učestvuje u pripremanju programa zakonodavne djelatnosti Skupštine,

            f) učestvuje u aktivnostima za davanje autentičnog tumačenja zakona i drugih akata,

            g) utvrđuje odgovor ustavnim sudovima u slučajevima pokretanja postupka pred ustavnim sudovima,

            h) obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom.

       Prijedlozi Komisije, koji su formulisani kao izmjene ili dopune prijedloga zakona i drugih propisa i općih akata, unose se u njen izvještaj i smatraju se njenim amandmanima.

 
Član 36.

            Komisija za pravdu, ljudska prava i građanske slobode:

          a) razmatra predstavke i žalbe građana i građanskih udruženja, institucija i organizacija, a koje se odnose na povrede ljudskih prava i građanskih sloboda od strane institucija i organizacija u nadležnosti Kantona i o tome izvještava Skupštinu i podnosioca, osim u slučajevima o kojima traje sudski postupak,
        b) radi na slučajevima predstavki i žalbi koje se odnose na prava i dužnosti koje obavlja Kanton i njegovi organi i o tome obavještava podnosioca i Skupštinu sa prijedlogom rješenja za podnesene slučajeve,
          c) razmatra prijedloge građana, građanskih udruženja, institucija i organizacija o mjerama za unapređenje, zaštitu i promociju ljudskih prava i građanskih sloboda i o tome podnosi izvještaj podnosiocu i Skupštini sa prijedlogom akcija koje treba preduzeti,
          d) razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih akata Skupštine iz aspekta poštivanja osnovnih ljudskih prava i građanskih sloboda i o tome daje mišljenje nadležnim radnim tijelima Skupštine, a po potrebi i Skupštini,
           e) sarađuje i daje mišljenje i prijedloge drugim radnim tijelima Skupštine iz aspekta zaštite prava i sloboda o pitanjima iz nadležnosti tih tijela,
       f) razmatra općedruštveni položaj nacionalnih manjina, te inicira i daje prijedloge Skupštini za poboljšanje statusnih i drugih pitanja u vezi sa ostvarivanjem jednakopravnosti u Kantonu.
           g) daje Skupštini prijedloge mjera za otklanjanje utvrđenih uzroka kršenja prava i sloboda.

 
Član 37.

            Komisija za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku ima nadležnost da:

a)       razmatra nacrte i prijedloge zakona i druge propise koje donosi Skupština, kojima se stvaraju materijalne obaveze, i o tome podnosi Skupštini izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima,
b)      prati provođenje politike izvršavanja propisa Skupštine u oblasti privrede i finansija i daje prijedloge za unapređenje odnosa u ovim oblastima,
c)      razmatra strategiju i politiku ekonomskog razvoja Kantona i o tome daje mišljenje i podnosi prijedloge Skupštini,
d)     podnosi Skupštini prijedloge mjera ekonomske politike i prijedloge programa razvoja u pojedinim oblastima,
e)      prati realizaciju programa strateškog plana razvoja Kantona, vrši procjenu realizacije i predlaže mjere za revizije strategije razvoja,
f)    ostvaruje saradnju sa općinama Kantona, drugim kantonima i regijama radi unapređenja razvoja, usklađivanja planova, planiranja i realizacije programa od zajedničkog interesa,
g)      sarađuje sa Vladom na kreiranju i implementiranju mjera finansijske politike podržavajuće za programe ekonomskog razvoja.

 
Član 38.

           Komisija za obrazovanje, kulturu, sport i mlade nadležna je da:

a)      razmatra pitanja iz oblasti uspostave i razvoja infrastrukture javnih obrazovnih institucija na svim nivoima obrazovanja u nadležnosti Kantona i o tome daje mišljenje i prijedloge rješenja Skupštini,
b)      razmatra pitanja politike finansiranja institucija javnog obrazovanja na nivou Kantona i o tome podnosi prijedloge Skupštini i resornom ministarstvu,
c)      razmatra i daje prijedloge rješenja Skupštini u oblasti uspostave razvoja i finansiranja institucija kulture na nivou Kantona,
d)     razmatra i podnosi prijedloge Skupštini o pitanjima zaštite objekata kulturno-historijskog naslijeđa,
e)      razmatra pitanja i daje prijedloge za razvoj i unapređenje javnih sportskih objekata,
f)       daje prijedloge za unapređenje učešća mladih u javnom životu,
g)      ostvaruje saradnju sa organizacijama mladih radi unapređenja položaja mladih i učešća u javnom životu, i o tome Skupštini podnosi izvještaje i daje prijedloge akcija.

 
Član 39.

           Komisija za poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i zaštitu okoliša nadležna je da:

a)      razmatra pitanja i podnosi prijedloge programa razvoja poljoprivredne i vodoprivredne djelatnosti,
b)      razmatra pitanja i podnosi prijedloge za utvrđivanje politike korištenja poljoprivrednog zemljišta i šumskih resursa,
c)      podnosi prijedloge za unapređenje upravljanja šumama i šumskim zemljištem,
d)     razmatra pitanja zaštite i očuvanja prirodnog okoliša, zaštite flore i faune i daje Skupštini prijedloge za preduzimanje potrebnih mjera,
e) razmatra pitanja vezana za sprečavanje zagađivanja okoliša posebno zraka, tla i vode i daje Skupštini prijedloge za preduzimanje potrebnih mjera u oblasti zaštite čovjekove okoline, prirodnih resursa i prirodnog naslijeđa.

 
Član 40.

           Komisija za rad, zdravstvo i socijalnu politiku ima nadležnost da:

a)      prati i izvještava Skupštinu o stanju u oblasti zapošljavanja, zaštite prava zaposlenih i nezaposlenih građana,
b)      daje Skupštini prijedloge mjera za povećanje zaposlenosti i unapređenje životnog standarda građana,
c) daje prijedloge akcija za unapređenje socijalnog dijaloga i saradnje sa organizacijama za zaštitu prava na rad, preduzima mjere za unapređenje sistema edukacije građana iz zaštite javne sigurnosti u oblasti zdravlja ljudi,
d) razmatra i daje prijedloge u oblasti zaštite javnog zdravlja, posebno zaštite građana na području ispravnosti hrane i vode.

 
Član 41.

            Administrativna komisija nadležna je za:

a) pripremanje prijedloga budžeta Skupštine i Službe Skupštine Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Služba) i njegovo podnošenje Vladi,
b) praćenje realizacije odobrenog budžeta Skupštine,
c) davanje prijedloga Skupštini za unapređenje administrativnog i finansijskog menadžmenta vezanog za rad Skupštine,
d) pripremanje i utvrđivanje prijedloga akata kojima se uređuju plaće, naknade i druga primanja poslanika i funkcionera koje bira ili imenuje Skupština,
e) utvrđivanje prijedloga akata za visinu naknada troškova i posebne naknade za vanskupštinske članove radnih tijela,
f) pripremanje prijedloga akta kojim se utvrđuje koji poslanici u svojstvu izabranih funkcionera i izabranih zvaničnika  imaju status poslanika na stalnom radu u Skupštini,
g) odlučuje o radno-pravnom statusu izabranih zvaničnika u Skupštini i sekretara Skupštine,
h) davanje saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Službe Skupštine Tuzlanskog kantona,
i) davanje prijedloga i mišljenja o promjeni organizacije Službe,
j) davanje Skupštini prijedloga za rješavanje drugih pitanja vezanih za budžet Skupštine i Službe,
k) vršenje i drugih poslova određenih ovim poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 
Član 42.

            Komisija za borbu protiv korupcije:

a) razmatra opća pitanja po oblastima u vezi sa izvršavanjem zakona, drugih propisa i općih akata i, u vezi s tim, prati rad izvršnih organa vlasti,
b) razmatra trošenje sredstava iz budžeta prema budžetskim korisnicima i od strane budžetskih korisnika, prati raspolaganje javnim fondovima, drugim vidovima javne potrošnje, kao i raspolaganje sredstvima u javnim preduzećima, javnim ustanovama i preduzećima sa većinskim državnim kapitalom koji su u nadležnosti Kantona,
c) sarađuje sa drugim državnim organima i sličnim tijelima u BiH, Federaciji BiH i drugim kantonima, kao i međunarodnim organizacijama i tijelima u okviru borbe protiv korupcije,
d) ukazuje poslanicima Skupštine na pojave nezakonitog ili nesavjesnog korištenja sredstava u oblastima koje prate i podnosi mišljenja i prijedloge Skupštini u ostvarivanju njenih prava i dužnosti u okviru borbe protiv korupcije,
e) donosi program prevencije i godišnje programe i planove za ostvarivanje programa, te daje mišljenja o prijedlozima propisa i drugih akata od značaja za sprečavanje korupcije,
f) predlaže Skupštini kodeks ponašanja zvaničnika organa vlasti,
g) vrši i druge poslove određene ovim poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

                                  
Član 43.

            Komisija za jednakopravnost spolova:

a) razmatra pitanja u vezi sa ostvarivanjem jednakosti među spolovima u Kantonu posebno u vezi sa unapređenjem statusa žena u Kantonu,
b) razmatra predložene zakone i druge propise Kantona sa stanovišta jednakosti spolova i sprečavanja diskriminacije žena,
c) razmatra prijedloge dokumenata i izvještaje institucija Kantona koje se odnose na ostvarivanje jednakosti spolova i provođenje platforme za akciju Pekinške deklaracije u cjelini, odnosno po pojedinim oblastima,
d)  razmatra pripreme za učešće delegacije Kantona na skupovima unutar države i međunarodnim skupovima kada se razmatra provođenje Pekinške deklaracije,
e) razmatra i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem jednakosti spolova.

 
Član 44.

            Komisija za međuparlamentarnu saradnju

        - razmatra pitanja ostvarivanja saradnje, uspostavljanja, održavanja i razvijanja odnosa sa regijama i kantonima, gradovima i lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu i odgovarajućim nacionalnim i međunarodnim organima i organizacijama, naročito u oblasti privrede, kulture, sporta, turizma i drugo;

            - predlaže Skupštini razmatranje pitanja koja se odnose na saradnju Kantona sa inostranstvom;

            - podstiče povezivanje svih subjekata u Kantonu u oblasti međunarodne saradnje;

            - razmatra i druga pitanja iz oblasti međunarodnih odnosa.



8. POVREMENA RADNA TIJELA

 
Član 45.

            Povremeno radno tijelo Skupštine je:

a)      Komisija za izbor i imenovanja.

 
Član 46.

            Komisija za izbor i imenovanja:

            a) razmatra pitanja vezana za izbor, imenovanja, potvrđivanja i razrješenja u nadležnosti Skupštine,

            b) priprema prijedloge, obrazloženja i potrebnu dokumentaciju za izbor i imenovanja, potvrđivanje ili razrješenje svih lica nosilaca funkcija za čiji je izbor, imenovanje, potvrđivanje i razrješenje nadležna Skupština,

            c) prati primjenu propisanih procedura kod izbora, imenovanja, potvrđivanja i razrješenja u nadležnosti Skupštine,

            d) vodi proces unutarskupštinskih dogovora vezanih za izbor, imenovanja, potvrđivanje ili razrješenje nosilaca funkcija u nadležnosti Skupštine,

            e) vrši druge poslove određene ovim poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 

9. PRIVREMENA RADNA TIJELA

 
Član 47.

            Privremena radna tijela Skupštine mogu biti formirana prema odredbama ovog poslovnika za:

            a) ispitivanja teških kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda od strane institucija i organa Kantona,

            b) slučajeve nadzora i koordinacije djelovanja u situacijama elementarnih nepogoda, jakog ugrožavanja sigurnosti javnog zdravlja, ugrožavanja okoliša i slično,

            c) i u drugim slučajevima kada je neophodno formirati privremeno radno tijelo.

 
 

III. NAČIN RADA SKUPŠTINE

 

1. Program rada

 
Član 48.

            Skupština donosi program rada za narednu godinu do kraja tekuće godine.

            Program rada sadrži zadatke Skupštine koji proizilaze iz ustava, zakona, planskih dokumenata Kantona, kao i druge poslove i zadatke u nadležnosti Skupštine.

           Program rada uključuje osnovni sadržaj, način izvršavanja, nosioce poslova, rokove za razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Skupštine i procedure donošenja predviđenih akata.

 
Član 49.

            U pripremama za izradu programa rada predsjednik, njegovi zamjenici i sekretar Skupštine pribavljaju prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u program rada od poslanika, klubova poslanika, klubova naroda, radnih tijela Skupštine, Vlade, općinskih vijeća, kantonalnih organa i organizacija, te građana i udruženja građana.

            Na osnovu primljenih prijedloga i sugestija, Kolegij priprema i utvrđuje prijedlog programa rada Skupštine, koji se upućuje Skupštini.

 
Član 50.

            Skupština šestomjesečno razmatra ostvarivanje programa rada i preduzima odgovarajuće mjere za njegovo izvršavanje.

 
Član  51.

            Program rada Skupštine objavljuje se u "Službenim novinama Tuzlanskog kantona" i kao posebna publikacija dostupna javnosti.

 

2. Sjednice Skupštine

 
Član 52.

            Skupština radi u sjednicama.

            Skupština održava regulatorno-radne i druge sjednice.

            Sve sjednice Skupštine su javne.

 
Član 53.

            Skupština može održavati i svečane sjednice.

            Izuzetno, u okolnostima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana širih razmjera, elementarnih nepogoda, velikih šteta za imovinu, epidemija i slično, predsjednik može da sazove sjednicu u kraćim rokovima od onih predviđenih ovim poslovnikom, a dnevni red za ovu sjednicu predlaže se na samoj sjednici koja je hitnog karaktera.

 
Član 54.

Regulatorno-radne sjednice Skupštine održavaju se radi:

a)      podnošenja nacrta zakona i rasprave o nacrtima,

b)      rasprave o prijedlozima zakona i usvajanja prijedloga zakona,

c)      rasprave i donošenja odluka vezanih za izvještaj o izvršenju budžeta Kantona za proteklu godinu,

d)     rasprave i usvajanja  smjernica Skupštine za izradu nacrta budžeta za narednu godinu,

e)      rasprave o nacrtu budžeta Kantona za narednu godinu,

f)       rasprave i usvajanja budžeta Kantona i zakona o izvršenju budžeta,

g)      razmatranja izvještaja kantonalnih organa i organizacija, javnih ustanova i javnih preduzeća,

h)      usvajanja programa rada Skupštine i upoznavanja sa programom rada Vlade,

i)        podnošenja kratkog izvještaja o radu Vlade i njenih organa između dvije radne sjednice Skupštine,

j)        postavljanja poslaničkih pitanja,

k)      rasprave o pitanjima iz nadležnosti Skupštine,

l)        podnošenja prijedloga rješenja za pitanja iz rasprave, rasprave o prijedlozima, odabir rješenja,

m)    usvajanja plana implementacije za odabrana rješenja, i

n)      rasprave i podnošenja prijedloga o programu rada Skupštine za narednu godinu.

 

 

3. Sazivanje sjednice

 
Član 55.

Sjednice Skupštine saziva predsjednik Skupštine, a u slučaju njegove spriječenosti jedan od njegovih zamjenika.

Ukoliko Skupština nema zamjenika predsjednika, sjednicu može sazvati i voditi najstariji poslanik u Skupštini.

U slučaju odbijanja predsjednika da sazove sjednicu Skupštine, sjednicu može sazvati jedan od njegovih zamjenika, a ako to odbiju i oba zamjenika, sjednicu može sazvati pismeno ovlašteni predstavnik najmanje 1/3 poslanika (12 poslanika), uz stručnu pomoć sekretara Skupštine.

 
Član 56.

U slučaju iz stava 3. člana 54. ovog poslovnika, Kolegij je obavezan da na prvoj narednoj sjednici Skupštine kao prvu tačku dnevnog reda stavi raspravu o odgovornosti predsjednika, odnosno njegovih zamjenika u procesu odbijanja sazivanja sjednice.

 
Član 57.

Poziv za regulatorno-radne sjednice Skupštine upućuje se poslanicima, Vladi i ostalim učesnicima u sjednici, skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama dnevnog reda najmanje 10 dana prije održavanja sjednice. 

            Materijali za pojedine tačke dnevnog reda regulatorno-radne i druge sjednice mogu se u slučajevima predviđenim članovima 53. stav 2., 59. stav 1., 139. stav 3., i u drugim slučajevima predviđenim Poslovnikom, dostaviti i na samoj sjednici.


 
4. Dnevni red sjednica Skupštine

 
Član 58.

Prijedlog dnevnog reda regulatorno-radne sjednice Skupštine priprema Kolegij na svojim sjednicama.

Zahtjev za uvrštavanjem određenog pitanja na dnevni red sjednice ima pravo podnijeti Kolegiju svaki poslanik, predsjednik svakog radnog tijela Skupštine, svaki poslanički klub, svaki od klubova naroda, premijer ili ovlašteni predstavnik Vlade.

 
Član 59.

Zahtjevi za izmjenama prijedloga dnevnog reda regulatorno-radne sjednice dostavljaju se Kolegiju, u pisanoj formi i sa obrazloženjem, najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.

Zahtjev za izmjenom prijedloga dnevnog reda regulatorno-radne sjednice može biti podnešen od strane poslanika, poslaničkog kluba, klubova naroda, premijera ili ovlaštenog predstavnika Vlade.

U zahtjevu za izmjenu prijedloga dnevnog reda regulatorno-radne sjednice, koji se podnosi u skladu sa stavom 1. ovog člana, ukoliko se izmjena odnosi na zakone, donošenje zakona može biti predloženo isključivo po hitnom postupku.

 
Član 60.

Dnevni red sjednice utvrđuje se na osnovu prijedloga Kolegija i zahtjeva podnesenih u skladu sa članom 58. i članom 59. na početku sjednice većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

Na sjednici ne može biti podnešen zahtjev za izmjenama dnevnog reda.


 

5. Kvorum za sjednice Skupštine

 
Član 61.

Kvorum za rad sjednice Skupštine čini nadpolovična većina ukupno izabranih poslanika u Skupštini.

Na osnovu utvrđene evidencije od strane Službe, predsjednik Skupštine konstatuje da postoji kvorum i o tome obavještava poslanike.

Sva akta Skupštine donose se nadpolovičnom većinom od ukupnog broja izabranih poslanika u Skupštini, ukoliko Ustavom Kantona ili zakonom nije drugačije propisano.

 
 

6. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

 
Član 62.

U slučajevima koji se odnose na  usvajanje zakona, drugih propisa ili akata za koje se tvrdi da spadaju u listu vitalnih nacionalnih interesa, primjenjuje se procedura koja proizilazi iz Ustava Kantona i ovog poslovnika.

 
Član 63.

Lista vitalnih nacionalnih interesa utvrđena je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

 
Član 64.

Ako najmanje dvoje od predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine tvrde da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa iz prethodnog člana, za njegovo usvajanje potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini.

 
Član 65.

            Predsjednik i zamjenici predsjednika dužni su odlučiti o tome da li neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine potpada u listu vitalnih nacionalnih interesa u roku od sedam dana od dana dostavljanja tog zakona, drugog propisa ili akta Skupštine.

Izuzetno, ukoliko materijal za pojedine tačke dnevnog reda bude dostavljen u skladu sa članom 57. stav 2. ovog poslovnika, predsjednik i zamjenici predsjednika dužni su odlučiti o tome da li neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine potpada u listu vitalnih nacionalnih interesa na samoj sjednici Skupštine prije otvaranja pretresa o tom zakonu, propisu ili aktu.

 
Član 66.

            Ako samo predsjednik ili samo jedan od zamjenika predsjednika tvrdi da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba naroda, predsjednik i zamjenici predsjednika mogu proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.

            Kada dvotrećinska većina jednog od klubova naroda odluči da se neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje tog zakona, propisa ili akta Skupštine potrebna je većina glasova unutar svakog kluba naroda zastupljenih u Skupštini.

            O predloženom zakonu, propisu ili aktu koji se odnosi na vitalni nacionalni interes glasaju svi poslanici u Skupštini.

            Ukoliko se većina iz stava 2. ovog člana ne može postići, zakon, propis ili drugi opći akt za koji se postavilo pitanje vitalnog nacionalnog interesa sa rezultatima glasanja  proslijeđuje se Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od sedam dana od održane sjednice na kojoj je to pitanje postavljeno.

Ustavni sud donosi konačnu odluku da li se predmetni zakon, propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.

            Ukoliko dođe do ispravke akta putem amandmana, klub naroda, predsjednik i zamjenici predsjednika mogu odustati od tvrdnje o vitalnom nacionalnom interesu, i tada se zakon usvaja propisanom većinom.

 
Član 67.

            Ako Ustavni sud odluči da se radi o vitalnom interesu, predmetni zakon, propis ili drugi akt Skupštine smatra se neusvojenim, a dokument se vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru.

            U slučaju iz prethodnog stava, predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili drugog akta Skupštine.

 
Član 68.

            Ako Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, propis ili drugi akt Skupštine smatra se usvojenim, ukoliko je za njega glasala potrebna većina poslanika, odnosno usvaja se prostom većinom glasova poslanika.


 

7. Tok sjednice

 
Član 69.

Nakon utvrđivanja kvoruma sjednice a prije utvrđivanja dnevnog reda, Skupština raspravlja i usvaja zapisnik sa prethodne sjednice.

            Nakon usvajanja zapisnika, predsjednik Skupštine informiše Skupštinu o dostavljenim odgovorima na poslanička pitanja i inicijative i daje potrebna obavještenja.

Izjašnjenje poslanika o dostavljenom odgovoru na poslaničko pitanje ili inicijativu ne može trajati duže od tri minute.

Prije usvajanja dnevnog reda poslanici mogu postaviti poslanička pitanja, podnijeti inicijative i tražiti obavještenja u pisanoj ili usmenoj formi.

Predsjednik predlaže dnevni red i eventualno pristigle zahtjeve za izmjenama i dopunama dnevnog reda i stavlja ga na raspravu i izglasavanje.

Diskusija o dnevnom redu traje najduže tri minute po jednom govorniku.

Predsjednik vodi nastavak sjednice u skladu sa usvojenim dnevnim redom sjednice.

 
Član 70.

            Na sjednici se raspravlja o svakom pitanju dnevnog reda prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako ovim poslovnikom nije drugačije propisano.

 
Član 71.

            Poslanik može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjednika, i to samo o pitanju o kojem se raspravlja.

Diskusija poslanika u vezi pojedine tačke dnevnog reda, kada prvi put diskutuje, može trajati najduže deset minuta, a kada se ponovo javi za riječ najduže pet minuta, a diskusija predsjednika kluba poslanika ili ovlaštenog poslanika kluba može trajati najduže 15 minuta.

Predsjednik daje riječ poslanicima po redu kojim su se prijavili.

            Ukoliko se poslanik udalji od tačke dnevnog reda o kojoj se vodi rasprava, predsjednik će ga upozoriti, a ako se i poslije upozorenja ne pridržava tačke dnevnog reda, predsjednik će mu oduzeti riječ.

 
Član 72.

            Ni jedan poslanik ne može dobiti riječ po drugi put dok se ne iscrpi lista prvog prijavljivanja.


 
Član 73.

Prijava za učešće u raspravi može se podnijeti do zaključenja rasprave.

 
Član 74.

            Poslanik može zatražiti riječ da bi ispravio krivi navod i riječ dobija odmah.

            Poslanik je obavezan da se ograniči na onaj dio diskusije koji smatra krivim navodom i ne može dobijenu riječ iskoristiti za raspravu i diskusiju o bilo čemu drugom.

            Ispravka krivog navoda ne može trajati duže od dvije minute.

 
Član 75.

            Poslanik može zatražiti pravo na repliku da bi ispravio navod koji može izazvati nesporazum ili zahtijeva objašnjenje.

            Predsjednik će poslaniku koji replicira dati riječ odmah po završetku izlaganja govornika koji je izazvao repliku, a ista može trajati najduže tri minute.

            Repliku može koristiti poslanik koji je pomenut u diskusiji govornika.

            U ime kluba poslanika, ukoliko se replika odnosi na klub poslanika, poslanika tog kluba ili na političku stranku, repliku može tražiti predsjednik kluba poslanika ili ovlašteni poslanik tog kluba.

            Replika istom govorniku, po istom pitanju od strane jednog poslanika, dozvoljena je najviše dva puta.

 
Član 76.

            Poslaniku koji želi da govori o povredi Poslovnika, ili o nepridržavanju dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži.

            Poslanik koji dobije riječ u vezi poslovničke intervencije obavezan je da precizno i konkretno navede odredbu Poslovnika za koju smatra da je prekršena i ne može poslovničku intervenciju koristiti za bilo koju drugu vrstu diskusije.

            Izlaganje po intervenciji ne može trajati duže od tri minute.

Poslije intervencije predsjednik daje objašnjenje.

 
Član 77.
Red na sjednicama održava predsjednik Skupštine.

Za povredu reda na sjednici smatra se:

a) nepridržavanje odredbi Poslovnika,

b) govor i ponašanje kojim se vrijeđaju poslanici ili drugi prisutni na sjednici,

c) ometanje normalnog rada na sjednici.

Za povredu reda na sjednici predsjednik može opomenuti poslanika i oduzeti mu riječ.

Ukoliko poslanik nastavi sa povredom reda sjednice, predsjednik može prekinuti sjednicu do uspostave normalnih uslova za rad sjednice i preduzeti druge mjere u skladu sa kodeksom ponašanja poslanika.

Ostali učesnici u radu sjednice, predstavnici medija javnog informisanja i građani koji prisustvuju sjednici, dužni su da se pridržavaju reda i da ne ometaju rad sjednice.

 
Član 78.

Pauze tokom sjednice do 30 minuta može tražiti poslanički klub, klub naroda ili grupa od 1/3 poslanika.

Zahtjev za pauzama do 30 minuta odobrava predsjednik bez izjašnjavanja Skupštine.

Zahtjev za pauzom dužom od 30 minuta može biti odobren većinskom odlukom Skupštine.

Na zahtjev predsjednika kluba poslanika može se odobriti pauza do pet minuta za ad hoc konsultacije, s tim što poslanici ostaju na svojim mjestima u sali za sjednice.

 
 

8. Način odlučivanja

 
Član 79.
            Po završenom pretresu Skupština odlučuje o prijedlogu koji može usvojiti, odbiti ga ili odložiti izjašnjavanje radi daljeg proučavanja.

            O podnesenim prijedlozima odlučuje se redoslijedom kojim su prijedlozi izneseni.

            Radi efikasnijeg razmatranja prijedloga i cjelishodnosti odlučivanja može se odlučiti da se od ovog redoslijeda odstupi i prijedlozi razmatraju po grupi pitanja koja čine jednu cjelinu.

            Pretres zaključuje predsjednik kad utvrdi da više nema prijavljenih poslanika za diskusiju.

 
Član 80.

            Odlučivanje na sjednicama Skupštine vrši se glasanjem i u pravilu ono je javno, osim ako Ustavom Kantona, zakonom, ovim poslovnikom ili zaključkom Skupštine nije utvrđena obaveza tajnog glasanja.


 
Član 81.

            Glasanje se obavlja podizanjem ruke/kartona ili pojedinačnim izjašnjavanjem svakog poslanika.

 
Član 82.

            Poslanici glasaju tako što se izjašnjavaju "za" prijedlog ili "protiv" prijedloga, ili kao "uzdržani" u odnosu na prijedlog.

            Svi poslanici koji su prisutni u trenutku glasanja dužni su se izjasniti na jedan od načina iz prethodnog stava.

            Prije početka glasanja predsjednik će, uz pomoć Službe, utvrditi tačan broj prisutnih poslanika ako to zahtijeva neki od klubova poslanika.

 
Član 83.

            Kada postoji sumnja u rezultat glasanja, pristupa se pojedinačnom izjašnjavanju poslanika.

            Zahtjev za pojedinačnim izjašnjavanjem poslanika mogu podnijeti predsjednik Skupštine, jedan od klubova poslanika ili najmanje pet poslanika koji su prisustvovali glasanju koje se dovodi u sumnju.

            U slučaju iz prethodnog stava, sekretar Skupštine pojedinačno proziva poslanike i bilježi njihov glas.

 
Član 84.

            Ako se glasanje obavlja tajno, Skupština će posebnim zaključkom odrediti način i tok ovakvog glasanja.

 


9. Zapisnici

 
Član 85.

Sjednice Skupštine imaju cjelovit tonski zapis, a po mogućnosti i potpun video zapis.

            Na osnovu tonskog zapisa izrađuje se transkript toka sjednice.
 
Član 86.

Na osnovu transkripta toka sjednice sačinjava se zapisnik sa sjednice Skupštine.

Zapisinik sadrži:

a)      dnevni red sjednice na koju se odnosi,

b)      popis svih tačaka dnevnog reda,

c)      zaključke i rezultate glasanja i

d)     skraćeni prikaz toka sjednice.

Zapisnik se dostavlja svim poslanicima i Vladi.

 
Član 87.

            Svaki poslanik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik.

            O osnovanosti primjedbi odlučuje se na sjednici bez pretresa.

            Ako se primjedbe usvoje u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

            Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kome su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene, daje se na usvajanje.

            Zapisnik potpisuju predsjednik i sekretar Skupštine.

 
Član 88.

Svi tonski zapisi, video zapisi, transkripti i zapisnici se čuvaju u arhivi Službe Skupštine, za njih je odgovoran sekretar Skupštine a dostupni su na uvid javnosti.

Transkript sa sjednice Skupštine dostavlja se klubovima poslanika.

Izuzetno, na zahtjev kluba poslanika dostavljuju se tonski i video zapis.

 

 

IV. PRAVA I DUŽNOSTI POSLANIKA U SKUPŠTINI

 
Član 89.

Poslanici u Skupštini biraju se u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

            Mandat poslanika traje četiri godine.

Mandat poslanika prestaje prije isteka roka od četiri godine u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

 
Član 90.

Poslanicima se izdaje poslanička legitimacija.

Pravilnik o izgledu, sadržaju i upotrebi, te načinu vođenja evidencije poslaničkih legitimacija donosi predsjednik Skupštine, na prijedlog sekretara Skupštine.

 
Član 91.

Poslanik, odnosno član radnog tijela, ima dužnost da prisustvuje sjednicama Skupštine, odnosno sjednicama radnih tijela čiji je član, te učestvuje u njihovom radu i odlučivanju.

Da bi odgovornije i potpunije obavljao svoju dužnost, poslanik može prisustvovati sjednicama radnih tijela Skupštine kojima nije član bez prava odlučivanja.

Poslanik ima pravo da, na vlastiti zahtjev, dobije informacije i materijale za sjednice radnih tijela kojima nije član.

 
Član 92.

Poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Skupštine ili radnog tijela čiji je član, dužan je o tome pismeno izvijestiti predsjednika Skupštine, odnosno predsjednika radnog tijela.

Pismena obavijest je nužna i u slučajevima kada poslanik mora napustiti sjednicu prije njenog kraja.

 
Član 93.

Poslanik ima pravo i dužnost da:

a)      pokreće inicijative za donošenje odluka i zakona u nadležnosti Skupštine,

b)      pokreće inicijative za donošenje  drugih akata u nadležnosti Skupštine,

c)      može podnijeti nacrt ili prijedlog zakona ili drugog propisa čije je donošenje u nadležnosti Skupštine,

d)     pokreće rasprave o pitanjima u kojima je Skupština nadležna i

e)      u roku predviđenom ovim poslovnikom dobije sve informacije i materijale vezane za rad Skupštine i radnih tijela Skupštine.

 
Član 94.

Poslanik kao izabrani zvaničnik ima pravo na novčanu naknadu za svoj rad u Skupštini, te naknadu materijalnih troškova u skladu sa aktom Skupštine i odredbama ovog poslovnika.

            Skupština posebnim aktom utvrđuje koji poslanici u svojstvu izabranih funkcionera i izabranih zvaničnika imaju status poslanika na stalnom radu u Skupštini.

            Prava i dužnosti funkcionera i poslanika iz stava 1. i stava 2. ovog člana uređuju se posebnim aktom Skupštine.

 
Član 95.

Poslanik uživa imunitet za svoj rad u Skupštini u skladu sa odredbama Zakona o imunitetu Federacije Bosne i Hercegovine.

 
Član 96.

Poslaniku prestaje mandat na način propisan Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

 


V. JAVNOST RADA SKUPŠTINE

 
Član 97.

Rad Skupštine je javan.

Skupština obezbjeđuje javnost rada blagovremenim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu.

 
Član 98.

Skupština obezbjeđuje svim sredstvima javnog informisanja pod jednakim uslovima pristup informacijama kojima raspolaže a naročito omogućava pristup skupštinskim materijalima, a po potrebi organizuje konferencije za štampu nakon sjednice Skupštine.

Pristup informacijama iz prethodnog stava može biti uskraćen samo ako one predstavljaju državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu, na način propisan zakonom ili drugim propisima donesenim na osnovu zakona.

 
Član 99.

Građanima i predstavnicima sredstava javnog informisanja osigurava se slobodan pristup sjednicama Skupštine, u za njih posebno rezervisanom prostoru, kako to utvrdi Kolegij i u skladu sa prostornim mogućnostima.

 
Član 100.

            Sjednica ili dio sjednice na kojoj se razmatraju pitanja regulisana stavom 2. člana 98. biće održana bez prisustva sredstava javnog informisanja i zatvorena za javnost.

            U slučaju iz prethodnog stava, predsjednik je dužan javnosti obrazložiti razloge zatvaranja sjednice Skupštine.

 
Član 101.

Sjednice komisija Skupštine u pravilu su otvorene za javnost.

Izuzetno, sjednice ili dijelovi sjednica komisija mogu biti zatvoreni za javnost

ako se odnose na razmatranje pitanja ili saslušanja vezana za rad ili uz prisustvo predstavnika organa vlasti, stručnjaka ili poslanika posebnih socijalnih interesa.

U slučaju iz stava 1. ovog člana predstavnicima sredstava javnog informisanja i građanima bit će omogućeno prisustvovanje u skladu sa prostornim mogućnostima.

 
Član 102.

Gost na sjednicama Skupštine ima pravo da:

a)      učestvuje u radu Skupštine i raspravi pred Skupštinom prema odobrenju Kolegija,

b)      iznosi ekspertsko mišljenje na osnovu odobrenja Kolegija i,

c)      daje prijedloge Skupštini za rješavanje određenih pitanja na osnovu poziva Skupštine.

Izuzetno, ukoliko se ukaže hitna potreba da gost učestvuje u radu i raspravi pred Skupštinom, Skupština može na sjednici odlučiti da mu se da riječ.

 
Član 103.

            Sekretar Skupštine dužan je organizovati rad Službe na način koji omogućava da se brzo i efikasno obrade svi zahtjevi koji su Skupštini upućeni po osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.

 

VI. AKTA SKUPŠTINE



1. Opće odredbe o aktima

 
Član 104.

Skupština donosi Ustav Kantona, zakone, budžet Kantona i izvještaj o izvršenju budžeta, prostorni plan Kantona, Poslovnik Skupštine, odluke i zaključke, deklaracije, rezolucije, preporuke i smjernice i druga akta i daje autentična tumačenja zakona ili drugog akta, i utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta.

 
Član 105.

Kad Skupština vrši izmjene ili dopune općih akata Skupštine, zakon mijenja ili dopunjuje zakonom, a ostala opća akta, osim zaključka, odlukom.

Zaključak se mijenja ili dopunjuje zaključkom.

Autentično tumačenje se ne može mijenjati ili dopunjavati.

 
Član 106.

Odluka je skupštinski akt koji se donosi radi izvršavanja ili konkretizacije Ustava Kantona, zakona ili drugih općih akata ili njihovih pojedinih dijelova.

Odlukom se odlučuje i o drugim pravima i obavezama Skupštine kada je to Ustavom Kantona, zakonom, drugim općim aktom ili ovim poslovnikom određeno.

 
Član 107.

Zaključkom Skupština odlučuje o svom radu i o radu radnih tijela Skupštine kao i o radu Službe.

            Zaključkom Skupština može zauzeti stav o pitanju koje je razmatrala, uključujući utvrđivanje obaveza za Vladu i kantonalne organe uprave u pogledu pripreme zakona ili drugih propisa i općih akata, ili vršenja drugih poslova iz njihovog djelokruga.

            Radna tijela Skupštine donose zaključke iz svog domena rada.

 
Član 108.

            Deklaracijom se izražava stav Skupštine o političkim pitanjima i drugim bitnim pitanjima od interesa za Kanton, Federaciju Bosne i Hercegovine ili Bosnu i Hercegovinu.

 
Član 109.

            Rezolucijom se utvrđuje političko djelovanje u svim ili pojedinim oblastima iz djelokruga Skupštine.

            Rezolucijom se daju i političke smjernice za rad Vlade, kao i drugih kantonalnih organa i organizacija.

 
Član 110.

Preporukom se izražava mišljenje Skupštine u vezi sa usklađivanjem odnosa i razvijanjem međusobne saradnje organizacija i zajednica o pitanjima od kantonalnog interesa.

 
Član 111.

            Smjernicama se utvrđuju obaveze Vlade i kantonalnih organa uprave u vezi sa politikom izvršavanja zakona i drugih propisa i općih akata, te usmjerava njihov rad.

 
Član 112.

Akta koja su donesena na sjednici Skupštine potpisuje predsjednik Skupštine.

 
Član 113.

Izvornikom zakona, odnosno drugog propisa ili općeg akta Skupštine, smatra se onaj tekst zakona, odnosno drugog propisa ili općeg akta koji je usvojen na sjednici Skupštine.

 
Član 114.

Na izvornike zakona i drugih akata stavlja se pečat Skupštine.

Izvornici zakona i drugih akata Skupštine čuvaju se u Skupštini.

O izradi izvornika, stavljanju pečata na njih, njihovom čuvanju i evidenciji stara se sekretar Skupštine.

 
Član 115.

 Zakoni i druga akta Skupštine objavljuju se u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona" na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.

Zakoni i druga akta Skupštine objavljivat će se po četiri mjeseca na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, uz upotrebu latinice za bosanski i hrvatski jezik i ćirilice za srpski jezik.

Zaključci doneseni na sjednici Skupštine dostavljaju se zainteresovanim organima i organizacijama.

O objavljivanju zakona i drugih akata Skupštine, kao i zaključaka donesenih na sjednici Skupštine, stara se sekretar Skupštine.

 


2. Postupak za donošenje zakona

 

a) Inicijativa za donošenje zakona

 
Član 116.

Inicijativu za donošenje zakona može pokrenuti svaki poslanik Skupštine, radno tijelo Skupštine, Vlada, ministarstva i ostali kantonalni organi, kantonalna javna preduzeća i druga pravna lica, općinska i gradska vijeća, kao i građani i njihova udruženja.

Inicijativa za donošenje zakona dostavlja se predsjedniku Skupštine.

 
Član 117.

Inicijativu za donošenje zakona predsjednik Skupštine dostavlja Zakonodavno-pravnoj komisiji Skupštine i Vladi na mišljenje.

Po pribavljenim mišljenjima Zakonodavno-pravne komisije i Vlade, Skupština na sjednici donosi zaključak kojim se inicijativa odbija ili se prihvata, određuje način pripreme i nosioce izrade nacrta zakona.

            Bilo da inicijativu odbije ili prihvati, Skupština će svoj zaključak dostaviti podnosiocu inicijative.

 

b) Prethodni postupak

 
Član 118.

Prije podnošenja nacrta zakona predlagač može podnijeti teze za izradu zakona radi prethodne rasprave o potrebi donošenja zakona, o osnovnim pitanjima koje treba urediti zakonom i o načelima na kojima treba odnose urediti zakonom.

 
Član 119.

Skupština prethodno ocjenjuje da li će razmatrati teze za izradu zakona ili će zaključkom obavezati predlagača da odmah pripremi nacrt zakona.

Ako Skupština prihvati da razmatra teze za izradu zakona, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja zakona, načela na kojima treba da se zasniva nacrt zakona i osnovna pitanja koja treba urediti zakonom.

 
 

c) Nact zakona

 
Član 120.

            Postupak za donošenje zakona obuhvata razmatranje nacrta i prijedloga zakona, ako ovim poslovnikom nije drugačije propisano.

 
Član 121.

Nacrt zakona može podnijeti svaki poslanik, radno tijelo Skupštine ili Vlada, općinska i gradska vijeća.

 
Član 122.

Nacrt zakona treba da bude izrađen tako da su u njemu formulisana u vidu pravnih odredaba rješenja koja se predlažu.

Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više alternativa.

Nacrt zakona treba da sadrži obrazloženje u kome se navode ustavni osnov za donošenje zakona, razlozi zbog kojih treba donijeti zakon, načela na kojima se zakon temelji, objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, finansijska i druga sredstva potrebna za provođenje zakona i način njihovog obezbjeđenja i mišljenja kantonalnih organa i organizacija koji su u toku izrade nacrta konsultovani, sa razlozima zbog kojih su ona uvrštena u nacrt ili odbijena.

Kad se nacrtom zakona vrše izmjene ili dopune zakona, uz nacrt se prilaže i tekst odredaba zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju.

 
Član 123.

Nacrt zakona dostavlja se predsjedniku Skupštine i njegovim zamjenicima.

Predsjednik Skupštine upućuje nacrt poslanicima radi razmatranja u komisijama, klubovima poslanika, klubovima naroda i drugim radnim tijelima Skupštine. 

Nacrt zakona predsjednik Skupštine dostavlja i Vladi radi davanja mišljenja u slučajevima kada nacrt nije utvrdila Vlada.

 
Član 124.

Nacrt zakona pretresa se na sjednici Skupštine.

Zakonodavno-pravna komisija i druga nadležna tijela Skupštine dužna su razmotriti nacrt i o tome dostaviti izvještaj Skupštini sa mišljenjima, primjedbama i prijedlozima.

            Ako se nacrtom zakona stvaraju materijalne obaveze, Skupština neće odlučivati o nacrtu zakona prije nego što, na osnovu izvještaja Komisije za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku, Skupština utvrdi da se za ispunjenje tih obaveza mogu osigurati finansijska sredstva.  

 
Član 125.

            Pretres nacrta zakona može biti jedinstven i odvojen.

            Jedinstven pretres obuhvata pretres nacrta zakona u cjelini bez razdvajanja pretresa na opći pretres i pretres u pojedinostima.

            Odvojen pretres nacrta zakona je pretres zakona u kojem se odvojeno raspravlja u općem pretresu i u pretresu u pojedinostima.

Pretres nacrta zakona na sjednici Skupštine je, po pravilu, jedinstven.

Skupština može odlučiti da pretres nacrta zakona razmatra kroz opći pretres i pretres u pojedinostima.

U općem pretresu poslanici iznose mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o načelima na kojima zakon treba da se zasniva i da li su ta načela dosljedno sprovedena u nacrtu.

U pretresu u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima nacrta.

 
Član 126.

Ako Skupština ocijeni da nije potrebno da se zakon donese, zaključkom odbija nacrt i taj zaključak dostavlja podnosiocu nacrta i podnosiocu inicijative.

           
Član 127.

Ako Skupština ocijeni da se nastavi postupak donošenja zakona, ona će, po završenom pretresu, zaključkom utvrditi svoje stavove i primjedbe na nacrt zakona i dostaviti ih podnosiocu nacrta da ih uzme u obzir prilikom izrade prijedloga zakona.

 

d) Javna rasprava o nacrtu zakona, drugog propisa ili općeg akta

 
Član 128.

Kada Skupština ocijeni da se zakon bavi pitanjima koja su od posebnog značaja za građane, preduzeća, ustanove i druge organizacije i zajednice, te da je potrebno izvršiti šire konsultacije, Skupština zaključkom odlučuje da se o nacrtu zakona ili pojedinim pitanjima iz tog nacrta otvori javna rasprava.

Skupština može donijeti odluku iz prethodnog stava na inicijativu predlagača zakona, klubova poslanika ili Vlade, ukoliko ona nije predlagač zakona.

 
Član 129.

Zaključak o otvaranju javne rasprave sadrži odredbe o subjektima koji će organizovati i provesti raspravu, obimu rasprave, kao i načinu finansiranja i roku za njeno provođenje.

            O rezultatima javne rasprave Skupštini se podnosi izvještaj koji sadrži primjedbe, prijedloge i mišljenja.

 
Član 130.

Predlagač zakona dužan je da prilikom izrade prijedloga zakona uzme u obzir primjedbe, prijedloge i mišljenja sadržana u izvještaju o javnoj raspravi, kao i da obrazloži razloge zbog kojih nije pojedine primjedbe, prijedloge ili mišljenja uvrstio u prijedlog zakona.

Izuzetno, ako je predlagač zakona istovremeno bio zadužen da provede javnu raspravu, dužan je zajedno sa prijedlogom zakona dostaviti izvještaj o rezultatima javne rasprave, a Skupština će na istoj sjednici razmatrati izvještaj i prijedlog zakona.

 
Član 131.

Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na javnu raspravu o nacrtu zakona, shodno se primjenjuju i na javnu raspravu o nacrtima drugih propisa ili općih akata Skupštine.

 

e) Prijedlog zakona

Član 132.

Prijedlog zakona podnosi se u obliku u kome se donosi zakon.

Obrazloženje prijedloga sadrži, pored pitanja iz člana 122. stav 3. ovog poslovnika, objašnjenja važnih pravnih instituta, izmjene i dopune koje su izvršene u odnosu na nacrt zakona, primjedbe i prijedloge na nacrt zakona koji nisu prihvaćeni i iz kojih razloga, kao i druge značajne okolnosti u vezi sa pitanjima koja se zakonom uređuju.

 
Član 133.

            Pravo predlaganja zakona ima svaki poslanik, radno tijelo Skupštine, Vlada, općinska i gradska vijeća.

O načinu podnošenja prijedloga zakona, njegovog upućivanja Skupštini, drugim tijelima Skupštine i zainteresovanim organima i drugim organizacijama i zajednicama, njegovog razmatranja u Zakonodavno-pravnoj komisiji, kao i razmatranja po pitanjima zaštite vitalnih nacionalnih interesa, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovog poslovnika koje se odnose na nacrt zakona.

 
Član 134.

            Prijedlog zakona pretresa se na sjednici Skupštine.

 
Član 135.

Prijedlog zakona prethodno razmatraju ovim poslovnikom ovlaštena radna tijela Skupštine i o tome dostavljaju izvještaj Skupštini sa mišljenjima, primjedbama i prijedlozima.

            Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obaveze, Skupština neće odlučivati o prijedlogu zakona prije nego što, na osnovu izvještaja Komisije za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku, Skupština utvrdi da se za ispunjenje tih obaveza mogu osigurati finansijska sredstva.

 
Član 136.

Pretres prijedloga zakona na sjednici Skupštine je, po pravilu, jedinstven.

Skupština može odlučiti da pretres prijedloga zakona obuhvata opći pretres i pretres u pojedinostima.

U općem pretresu prijedloga raspravlja se o prijedlogu u načelu i da li je prijedlog izrađen u skladu sa zaključkom usvojenim prilikom pretresa nacrta zakona, a mogu da se iznose mišljenja, traže objašnjenja i pokreću druga pitanja u vezi sa rješenjem datim u prijedlogu.

U toku pretresa u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima prijedloga.

 
Član 137.

Podnosilac prijedloga zakona i Vlada mogu do završetka pretresa predložiti Skupštini da se pretres prijedloga zakona odloži.

O prijedlozima iz prethodnog stava i o drugim prijedlozima za odlaganje pretresa prijedloga zakona, Skupština odlučuje odmah.

Podnosilac prijedloga zakona može da do otvaranja pretresa povuče svoj prijedlog zakona.

 

f) Amandmani

 
Član 138.

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga zakona podnosi se u obliku amandmana.

Pravo predlaganja amandmana ima svaki poslanik u Skupštini, svaki klub naroda, svaki klub poslanika, radna tijela Skupštine i Vlada.

 
Član 139.

Amandman se podnosi pismeno sa obrazloženjem.

Ako amandman sadrži odredbu kojom se angažuju finansijska sredstva, podnosilac amadmana je dužan da ukaže na izvore ovih sredstava.

Amandman se podnosi predsjedniku Skupštine u roku koji ne može biti kraći od tri dana od dana određenog za održavanje sjednice na kojoj će se pretresati prijedlog zakona.

Rok iz prethodnog stava primjenjuje se i na amandmane koje podnose klubovi naroda.

Podnosilac prijedloga zakona može da podnosi amandmane do završetka pretresa prijedloga zakona.

Vlada može da podnese amandmane i na prijedlog zakona čiji ona nije predlagač.

 
Član 140.

Na amandman predlagača zakona svaki poslanik može podnijeti amandman do zaključenja pretresa.

Kada se amandmanom mijenjaju načela na kojim se zasniva zakon ili se angažuju značajnija materijalna sredstva, na prijedlog deset poslanika, Zakonodavno-pravne komisije, nadležnog ili drugog radnog tijela Skupštine, Skupština može odlučiti da se odloži rasprava radi zauzimanja stavova u klubovima poslanika.

 
Član 141.

Ukoliko se amandmanom bitnije mijenja tekst prijedloga zakona, o amandmanu se ne može odlučiti prije nego što se o njemu ne izjasne Zakonodavno-pravna komisija i Vlada.

 
Član 142.

Ako amandman na prijedlog zakona sadrži odredbe kojima se angažuju finansijska sredstva, predsjednik Skupštine dostavlja amandman i nadležnom kantonalnom organu u čiji djelokrug spadaju pitanja obezbjeđenja sredstava i raspolaganja sredstvima, da razmotri uticaj odredaba amandmana na raspoloživa sredstva i na obezbjeđenje sredstava za finansiranje predloženog rješenja, i da o tome izvijesti Skupštinu.

 
Član 143.

Povodom amandmana na prijedlog zakona podnesenog u toku pretresa, Skupština može odlučiti da se pretres prekine da bi se o amandmanu izjasnila Vlada, nadležno radno tijelo, klubovi naroda ili Zakonodavno-pravna komisija.

 
Član 144.

Podnosilac prijedloga zakona ima pravo da se izjasni o amandmanu.

Vlada ima pravo da se izjasni o amandmanu i kada nije podnijela prijedlog zakona.

Amandman podnosioca prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlaštenog predlagača sa kojim se podnosilac prijedloga saglasio, postaje sastavni dio prijedloga zakona.

O amandmanu na prijedlog zakona sa kojim se nije saglasio predlagač a podnosilac amandmana nije odustao od njega, Skupština glasa odvojeno.

 

g) Donošenje zakona po skraćenom postupku

 
Član 145.

Kad je to programom rada Skupštine predviđeno ili kad nije u pitanju složen i obiman zakon, podnosilac prijedloga zakona može umjesto nacrta da podnese prijedlog zakona i da predloži da se prijedlog zakona pretresa po skraćenom postupku bez nacrta zakona.

O prijedlogu za donošenje zakona po skraćenom postupku odlučuje Skupština kao o prethodnom pitanju na sjednici Skupštine tokom rasprave o dnevnom redu.

Ako Skupština ne prihvati da pretresa prijedlog zakona po skraćenom postupku, sa prijedlogom zakona će se postupiti kao sa nacrtom i o tome nacrtu odmah se vrši rasprava.

 

h) Donošenje zakona po hitnom postupku

 
Član 146.

Zakoni se, po pravilu, ne donose po hitnom postupku.

Izuzetno, po hitnom postupku može da se donese samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo da izazove štetne posljedice za društvene interese u Kantonu.

 
Član 147.

Prijedlog da se donese zakon po hitnom postupku, skupa sa prijedlogom tog zakona, može da podnese svaki poslanik, radno tijelo Skupštine ili Vlada uz obrazloženje razloga zašto je neophodno da se zakon donese po hitnom postupku.

 
Član 148.

O prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku odlučuje Skupština kao o prethodnom pitanju na sjednici Skupštine u toku rasprave o dnevnom redu.

O prijedlogu se vodi pretres, a Skupština može odlučiti da podnosilac prijedloga zakona ili njegov predstavnik na sjednici Skupštine usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno da se zakon donese po hitnom postupku.

Ako prijedlog nije podnijela Vlada, Skupština će prije odlučivanja od nje zatražiti mišljenje o ovom prijedlogu.

Ako Skupština usvoji prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku, prijedlog zakona se unosi u dnevni red i o njemu se odlučuje na istoj sjednici Skupštine.

Ako Skupština ne prihvati razloge iz člana 146. stav 2. ovog poslovnika za donošenje zakona po hitnom postupku, o svom zaključku odmah obavještava podnosioca prijedloga zakona, te o njemu raspravlja kao o nacrtu.

 
Član 149.

Predsjednik Skupštine, kad primi prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, može da zatraži od Zakonodavno-pravne komisije i odgovarajućeg radnog tijela da razmotre prijedlog zakona i podnesu Skupštini izvještaj.

Skupština može, kad utvrdi potrebu donošenja zakona po hitnom postupku ili u toku pretresa, da zatraži od Zakonodavno-pravne komisije i odgovarajućeg radnog tijela da razmotre prijedloge i podnesu odmah izvještaj o prijedlogu zakona.

 
Član 150.

Na prijedlog zakona koji se donosi po hitnom postupku mogu da se podnose amandmani do zaključenja pretresa.

Ako se amandmanom mijenjaju načela na kojima se zasniva prijedlog zakona, ili ako bi prihvatanje amandmana prouzrokovalo bitnu izmjenu teksta prijedloga zakona, ili ako se amandmanom angažuju finansijska sredstva, Skupština će odlučiti o amandmanu kad pribavi mišljenje Zakonodavno-pravne komisije i kad se o tom izjasni Vlada.

Zakonodavno-pravna komisija i druga nadležna tijela dužni su da odmah razmotre dostavljene amandmane i da podnesu Skupštini izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima.

 

i) Donošenje zakona i drugih akata koje je proglasio Visoki predstavnik

 
Član 151.

            Prijedloge zakona, odluka i drugih akata iz nadležnosti Skupštine koje je proglasio Visoki predstavnik u istovjetnom obliku bez izmjena, dopuna i bilo kakvih uslova, utvrđuje Vlada i dostavlja Skupštini na usvajanje.

            Skupština zakone, odluke i druge akte, iz stava 1. ovog člana usvaja u istovjetnom  obliku bez izmjena i dopuna i bilo kakvih uslova.

 

j) Vršenje ispravki u zakonu, drugom propisu i općem aktu

 
Član 152.

Prijedlog za ispravku štamparskih grešaka u objavljenom tekstu zakona, drugih propisa i općih akata Skupštine podnosi kantonalni organ uprave koji je nadležan za staranje o izvršavanju tih akata ili ovlašteni podnosilac prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta.

 
Član 153.

Ispravke štamparskih grešaka u objavljenom tekstu zakona, drugog propisa ili općeg akta Skupštine, poslije sravnjavanja sa izvornikom zakona, drugog propisa ili općeg akta Skupštine daje sekretar Skupštine.

 

 

3. Osnovne odredbe o postupku za donošenje drugih akata Skupštine

 

a) Donošenje budžeta Kantona i usvajanje izvještaja o izvršenju budžeta

 
Član 154.

Nacrt, odnosno prijedlog budžeta Kantona, Zakona o izvršenju budžeta i izvještaj o izvršenju budžeta, utvrđuje Vlada i dostavlja ih predsjedniku Skupštine, sa obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom.

 
Član 155.

U postupku za donošenje akta iz prethodnog člana shodno se primjenjuju odredbe Zakona o proračunima/budžetima Federacije Bosne i Hercegovine i ovog poslovnika, koje se odnose na postupak donošenja zakona.

 

b) Donošenje planskih dokumenata i prostornog plana Kantona
 

Član 156.

Nacrt, odnosno prijedlog planskih dokumenata Kantona i prostornog plana Kantona utvrđuje Vlada i dostavlja ih sa obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom predsjedniku Skupštine, odnosno Kolegiju.

Rokovi za utvrđivanje i razmatranje nacrta, odnosno prijedloga planskih dokumenata Kantona utvrđuju se posebnom odlukom Skupštine na prijedlog Vlade.

 
Član 157.

U postupku za donošenje planskih dokumenata Kantona i prostornog plana Kantona shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona, ako Poslovnikom nije drugačije određeno.

 

c) Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka

 
Član 158.

Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka vrši se po odredbama ovog poslovnika koje se odnose na postupak za donošenje zakona, s tim što se u postupku za donošenje ovih akata ne izrađuje nacrt akta, ukoliko Skupština drugačije ne odluči.

Pretres prijedloga akta iz prethodnog stava vrši se jedinstveno.

 

d) Davanje saglasnosti na statute i druga opća akta

 
Član 159.

            Statut i druga opća akta pravnih lica dostavljaju se Skupštini radi davanja saglasnosti, kada je to zakonom ili drugim aktom propisano.

            Predsjednik Skupštine akta iz prethodnog stava dostavlja poslanicima i nadležnim radnim tijelima.

            Ako su na odredbe statuta ili drugih općih akata date primjedbe, iste se dostavljaju podnosiocu akta koji obavještava Skupštinu o izvršenom usaglašavanju sa Ustavom Kantona i zakonom.

            Odluku o davanju saglasnosti na akta iz stava 1. ovog člana donosi Skupština.

 

e) Davanje autentičnih tumačenja zakona ili drugih akata

 
Član 160.

Autentično tumačenje je opći akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe zakona.

Autentično tumačenje se primjenjuje i važi od dana primjene odredbe zakona za koju se daje autentično tumačenje.

 
Član 161.

Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona mogu podnijeti sva fizička i pravna lica.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona može podnijeti svaki poslanik Skupštine, radno tijelo Skupštine, Vlada, te općinski i kantonalni sudovi.

 
Član 162.

Inicijativa, odnosno prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Skupštine i mora da sadrži naziv zakona i navođenje odredbe za koju se traži tumačenje sa obrazloženjem.

Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona predsjednik Skupštine upućuje Zakonodavno-pravnoj komisiji i Vladi, a prijedlog im obavezno dostavlja ako oni nisu podnosioci prijedloga.

 
Član 163.

Zakonodavno-pravna komisija, pošto pribavi potrebna mišljenja i dokumentaciju od radnih tijela, Vlade i drugih kantonalnih organa nadležnih za staranje o izvršavanju ili provođenju donesenog zakona, ocjenjuje da li je inicijativa, odnosno prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona, osnovana.

Ako utvrdi da je inicijativa osnovana, Zakonodavno-pravna komisija utvrdit će prijedlog teksta autentičnog tumačenja koji sa svojim izvještajem podnosi Skupštini.

Ako Zakonodavno-pravna komisija ocijeni da prijedlog, odnosno inicijativa za davanje autentičnog tumačenja nisu osnovani, o tome će obavijestiti Skupštinu.

 
Član 164.

Odluku o osnovanosti za davanje autentičnog tumačenja zakona donosi Skupština.

Ukoliko odluči da je prijedlog osnovan, Skupština razmatra prijedlog teksta autentičnog tumačenja zakona.

 
Član 165.

            Autentično tumačenje zakona ili drugog akta donosi Skupština i tako utvrđeno tumačenje ne može se mijenjati.

U postupku za davanje autentičnog tumačenja zakona shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona.

 
Član 166.

Autentično tumačenje zakona objavljuje se u "Službenim novinama Tuzlanskog kantona".

 

f) Prečišćeni tekst zakona i drugog akta

 
Član 167.

Kada je zakonom ili drugim aktom određeno da Zakonodavno-pravna komisija utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta (u daljem tekstu: prečišćeni tekst akta), kantonalni organ odgovoran za provođenje tog akta dostavlja prijedlog prečišćenog teksta akta Zakonodavno-pravnoj komisiji, u roku kojeg ona odredi.

 
Član 168.

Prečišćeni tekst akta sadrži samo integralni tekst akta čiji se prečišćeni tekst utvrđuje.

U prečišćenom tekstu akta Zakonodavno-pravna komisija ne može utvrđivati nove norme.

 
Član 169.

Zakonodavno-pravna komisija stara se o tome da prijedlog prečišćenog teksta akta bude pravno-tehnički valjano obrađen i zajedno sa podnosiocem prijedloga otklanja eventualne nedostatke u tekstu.

 
Član 170.

Zakonodavno-pravna komisija na sjednici komisije utvrđuje prečišćeni tekst akta.

Postupak utvrđivanja akta iz prethodnog stava na sjednici komisije Zakonodavno-pravna komisija utvrđuje svojim poslovnikom ili drugim aktom komisije.

 
Član 171.

Prečišćeni tekst akta se primjenjuje od dana kada je objavljen u "Službenim novinama Tuzlanskog kantona", a važnost njegovih odredaba utvrđena je u aktima koji su obuhvaćeni prečišćenim tekstom akta.

Kada se, nakon objavljivanja prečišćenog teksta akta predloži Skupštini izmjena ili dopuna akta, ove izmjene i dopune predlažu se na odnosne odredbe u prečišćenom tekstu akta sa navođenjem broja "Službenih novina Tuzlanskog kantona" u kojim je objavljen prečišćeni tekst akta.

Na isti način se postupa kada je utvrđen novi prečišćeni tekst akta, s tim što se naznačava da se radi o novom prečišćenom tekstu akta.

U prvom novom prečišćenom tekstu ne naznačava se redni broj, a u svakom narednom prečišćenom tekstu akta naznačava se i odnosni redni broj tog prečišćenog teksta akta.

 

4. Postupak za promjenu Ustava Kantona

 
Član 172.

            Promjene Ustava Kantona vrše se putem amandmana.

 
Član 173.

Pravo inicijative za promjenu Ustava Kantona ima svaki poslanik u Skupštini. Inicijativa se podnosi pismeno sa obrazloženjem predsjedniku Skupštine.

            O inicijativi za promjenu Ustava Kantona, Skupština odlučuje na sjednici većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

            Inicijativu za promjenu Ustava Kantona, koja je dobila potrebnu većinu, obrađuje Komisija za ustavna pitanja Skupštine i podnosi je Skupštini.

            Prijedlog Komisije za ustavna pitanja koji je podržan na sjednici Skupštine većinom glasova od ukupnog broja poslanika, smatra se amandmanom na Ustav Kantona.

 
Član 174.

Amandman na Ustav Kantona mogu podnijeti klubovi naroda, većina poslanika u Skupštini i Vlada.

Amandman iz prethodnog stava podnosi se pismeno i sa obrazloženjem predsjedniku Skupštine koji ga dostavlja na mišljenje poslanicima, Komisiji za ustavna pitanja i Vladi.

             
Član 175.

Amandman na Ustav Kantona može se zaključkom staviti na javnu raspravu.

            O provođenju javne rasprave stara se Komisija za ustavna pitanja, o čemu podnosi izvještaj Skupštini.

 
Član 176.

Da bi Skupština razmatrala predložene amandmane mora proteći rok od najmanje 15 dana od dana kada su oni podnešeni.

 
Član 177.

            Predloženi amandman na Ustav Kantona usvaja se dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

 
Član 178.

Ukoliko Skupština odbije predloženi amandman, isti amandman ne može se predložiti prije isteka roka od šest mjeseci.

 

5. Djelovanje Skupštine u postupcima pred ustavnim sudom

 
Član 179.

            Obavještenje koje Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa odredbama ustava i zakona dostavi Skupštini, a odnosi se na pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, predsjednik Skupštine dostavlja zamjenicima predsjednika Skupštine, Zakonodavno-pravnoj komisiji nadležnoj za postupanje po aktima Ustavnog suda i sekretaru Skupštine.

            Sekretar Skupštine prikuplja potrebne podatke i akta o predmetu koji se vodi pred Ustavnim sudom.

            Zakonodavno-pravna komisija, na osnovu prikupljenih podataka i akata, utvrđuje odgovor Ustavnom sudu.

            Odgovor sa svim dokazima predsjednik, u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika Skupštine, dostavlja Ustavnom sudu u roku ostavljenom u pozivu Ustavnog suda.

 
Član 180.

            Predsjednik Skupštine ili od njega ovlašteno lice, zastupa Skupštinu u postupku pred Ustavnim sudom. 

            U slučaju kada se pred Ustavnim sudom vodi postupak od vitalnog nacionalnog interesa, predsjednik u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika Skupštine odlučuje ko će zastupati Skupštinu.

 
Član 181.

            Predsjednik Skupštine obavještava Skupštinu o odluci Ustavnog suda.

            Skupština postupa po odluci Ustavnog suda  i o tome obavještava Ustavni sud.

 

 

VII. IZBORI, IMENOVANJA, POTVRĐIVANJA, SMJENJIVANJA I RAZRJEŠENJA

 

1. Opće odredbe

 
Član 182.

            Izborom rukovodi predsjednik Skupštine.

            Kada se izbor vrši tajnim glasanjem, predsjedniku Skupštine pomažu zamjenici ili dva poslanika koja on odredi.

            Ako je predsjednik Skupštine kandidat za izbor ili se radi o njegovom razrješenju, sjednicom za vrijeme njegovog izbora odnosno razrješenja rukovodi jedan od njegovih zamjenika.

 
Član 183.

            Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na postupak izbora i imenovanja, shodno se primjenjuju i na postupak potvrđivanja, odnosno razrješenja.

 

2. Podnošenje prijedloga

 

Član 184.

            Prijedloge kandidata za izbore i imenovanja koja vrši Skupština, daje Komisija za izbor i imenovanja, kao  i poslanici.

            U pravilu, prijedlozi iz prethodnog stava dostavljaju se u pisanoj formi sa obrazloženjem predsjedniku Skupštine, najmanje sedam dana prije održavanja sjednice na kojoj će se vršiti izbor, odnosno imenovanje.

            Predsjednik je dužan dostaviti poslanicima obrazložene prijedloge najmanje tri dana prije održavanja sjednice na kojoj će se vršiti izbor, odnosno imenovanje.

 

3. Odlučivanje o izboru i imenovanju

 
Član 185.

            O prijedlogu za izbor, odnosno imenovanje, glasa se za svakog kandidata posebno.

            Izuzetno od prethodnog stava, za izbor članova radnih tijela Skupštine glasanje se vrši na osnovu liste u cjelini, osim kada se izbor vrši radi izmjene ili dopune njihovog sastava.

            Ukoliko se sa liste ospori izbor ili imenovanje pojedinog kandidata, za osporenog kandidata se glasa odvojeno.

 
Član 186.

            Glasanje o prijedlogu za izbor, odnosno imenovanje, u pravilu je javno.

            Skupština može da odluči da se izbor, odnosno imenovanje, vrši tajnim glasanjem putem glasačkih listića.

 
Član 187.

            Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a na njima je otisnut pečat Skupštine.

            U glasački listić se unose imena svih kandidata redom kojim su predloženi, sa rednim brojem ispred njihovog imena.

            Kada se glasa za liste u cjelini, u glasački listić se unose sve kandidatske liste.

 
Član 188.

            Kada se glasa za kandidate pojedinačno, glasa se zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata.

            Kada se glasa o kandidatskoj listi, glasa se “za listu” ili “protiv liste” u cjelini.

 
Član 189.

            Nakon što predsjednik objavi da je glasanje završeno, utvrđuju se i objavljuju rezultati glasanja.

            Glasački listić na kome se ne može utvrditi za kojeg je kandidata, odnosno listu poslanik glasao, smatra se nevažećim.

 
Član 190.

            Izabrani su, odnosno imenovani, oni kandidati koji su dobili većinu glasova ukupnog broja poslanika.

Glasanje će se u drugom krugu ponoviti za ona mjesta za koja predloženi kandidati nisu dobili potrebnu većinu.

Ukoliko predloženi kandidati ni u drugom krugu glasanja ne dobiju potrebnu većinu, ponavlja se cijeli izborni postupak za izbor, odnosno imenovanje, na te položaje (sa drugim kandidatima). 

 

4. Postupak smjenjivanja i ostavke

 
Član 191.

            Lice koje bira, imenuje ili potvrđuje Skupština, može biti smijenjeno od strane Skupštine ako ne vrši dužnost u skladu sa Ustavom, zakonom i u okviru datih ovlaštenja.

 
Član 192.

Kada lice koje bira ili imenuje Skupština podnese ostavku, predsjednik o tome obavještava Komisiju za izbor i imenovanja radi davanja mišljenja.

Ostavka se, zajedno sa mišljenjem, dostavlja svim poslanicima.

            Skupština razrješava lice koje je izabrala, odnosno imenovala.

            Ukoliko ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti, provešće postupak za smjenjivanje lica koje je izabrala, odnosno imenovala.

 

5. Izbor premijera

 
Član 193.

            Kandidate za premijera predlaže ili klub poslanika one političke stranke koja ima najveći broj poslanika u Skupštini ili koja vjeruje da može obezbijediti skupštinsku većinu, i ovaj prijedlog dostavlja predsjedniku Skupštine.

Predsjednik Skupštine uz konsultacije sa svojim zamjenicima, u roku od sedam dana od dana dobijanja prijedloga iz prethodnog stava, imenuje kandidata za premijera.

 
Član 194.

            Kandidat za mjesto premijera dostavlja predsjedniku Skupštine prijedlog kandidata za ministre i to najmanje deset dana prije početka sjednice Skupštine na kojoj će se vršiti potvrđivanje.

 
Član 195.

            Skupština odlučuje o prijedlogu odluke o potvrđivanju Vlade u cjelini, javnim glasanjem.

            Predložena Vlada preuzima dužnost ako je za nju glasala većina poslanika u Skupštini.

            Ako prijedlog odluke o potvrđivanju Vlade ne dobije potrebnu većinu, postupak se ponavlja.

 

 

VIII. ODNOS SKUPŠTINE I VLADE

 
 

1. Opće odredbe

 
Član 196.

Odnosi između Skupštine i Vlade zasnivaju se na Ustavu Kantona, zakonu i ovom poslovniku.

Vlada odgovara Skupštini za predlaganje i provođenje politike koju je utvrdila Skupština i izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata za čije su izvršavanje odgovorni organi u Kantonu, te za usmjeravanje i usklađivanje rada kantonalnih ministarstava i drugih kantonalnih organa uprave.

            Skupština vrši nadzor nad radom Vlade, ministarstava i drugih kantonalnih organa.

 
Član 197.

            U ostvarivanju svojih Ustavom Kantona i zakonom utvrđenih prava i dužnosti, Vlada:

a)      predlaže Skupštini donešenje zakona, drugih propisa i općih akata,

b)      daje mišljenje o nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i općih akata

koje ona nije podnijela, te podnosi amandmane na prijedloge tih akata,

c)      može tražiti da se sazove sjednica Skupštine ili radnog tijela Skupštine radi

pretresanja određenog pitanja o kojem želi da iznese svoj stav i tražiti da Skupština, odnosno njeno radno tijelo, o tom pitanju zauzme stav,

d)     učestvuje u radu na sjednici Skupštine i može preko svog predstavnika izložiti

stav o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice, i

e)      može predložiti Skupštini da se odloži pretres nacrta, odnosno prijedloga

zakona, drugog propisa ili općeg akta da bi zauzela svoj stav i izložila ga na sjednici ili da se, radi pretresa određenog pitanja, obrazuje zajednička komisija sastavljena od poslanika u Skupštini i članova Vlade.

 
Član 198.

            Premijer i ministri redovno prisustvuju sjednicama Skupštine.

            Obaveza je Skupštine da Vladu pravovremeno obavijesti o vremenu i mjestu održavanja sjednica Skupštine i njenih radnih tijela, dok Vlada redovno obavještava Skupštinu o svojim predstavnicima koji će prisustvovati sjednicama.

Vlada ima pravo i obavezu da, pored premijera, šalje i druge ovlaštene predstavnike na sjednice Skupštine i radnih tijela kako bi pomogli pri razmatranju određenih pitanja.

            Ako Vlada ne uputi svog predstavnika na sjednicu Skupštine ili njenog radnog tijela, razmatrano pitanje će se skinuti sa dnevnog reda sjednice, a može se i postaviti pitanje odgovornosti Vlade, odnosno njenog resornog ministra.

 
Član 199.

Skupština može u okviru svog djelokruga tražiti od Vlade da:

a)      pripremi nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili općeg akta,

b)      izloži svoje stavove o  pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice

Skupštine,

c)      da mišljenje o nacrtu, odnosno prijedlogu zakona, drugog propisa ili općeg akta

koji nije predložila Vlada, kao i o drugom prijedlogu, dokumentu ili materijalu koji se razmatra na sjednici Skupštine i

d)     podnese izvještaj o određenom pitanju.

 
Član 200.

            Vlada je dužna da, najmanje jednom godišnje, podnese Skupštini godišnji izvještaj o svom radu, kao i o radu kantonalnih organa uprave.

            Skupština može, osim godišnjeg izvještaja, u svako doba od Vlade zatražiti podnošenje periodičnih ili djelomičnih izvještaja o njenom radu, kao i izvještaja o radu pojedinih ministarstava ili kantonalnih organa uprave.

            Izvještaje o radu Vlade, Skupština pretresa na sjednici i o tome donosi zaključak.

 

2. Poslanička pitanja

 
Član 201.

Poslanici mogu postavljati poslanička pitanja i iznositi inicijative premijeru Kantona, bilo kojem njenom članu i svim organima koji su nosioci javno-pravnih ovlaštenja iz kantonalne nadležnosti.

Poslanička pitanja se odnose na specifične informacije, činjenice, situacije ili saznanja iz djelokruga Vlade, ministarstava i drugih kantonalnih organa.

 
Član 202.

            Na svakoj redovnoj sjednici izdvojit će se sat vremena za poslanička pitanja i inicijative, na početku sjednice, kojem obavezno prisustvuju premijer i članovi Vlade.

            Jedan poslanik na jednoj redovnoj sjednici može postaviti najviše tri poslanička pitanja, u ukupnom trajanju ne dužem od pet minuta.

            Odgovori na poslanička pitanja u pravilu se daju usmeno u trajanju ne dužem od pet minuta, s tim što se na zahtjev poslanika mogu dati i u pisanoj formi.

 
Član 203.

Poslaničko pitanje i inicijativa se podnose predsjedniku Skupštine u pisanoj formi, a on ih odmah proslijeđuje premijeru Kantona, ministru ili drugima kojima su upućeni.

Inicijativa o kojoj se traži izjašnjenje Skupštine podnosi se u pisanoj formi, najkasnije 24 sata prije početka sjednice na kojoj se traži izjašnjenje o inicijativi.

Poslanik koji postavlja poslaničko pitanje u podnesku navodi da li traži usmeni odgovor na sjednici Skupštine ili pisani odgovor.

O podnesenim inicijativama u pravilu ne vodi se rasprava.

Skupština se može zaključkom odrediti o predloženoj inicijativi.

 
Član 204.

            Odgovor na postavljeno poslaničko pitanje daje predstavnik Vlade ili predstavnik organa kojem je pitanje upućeno na samoj sjednici Skupštine, a ukoliko nije u mogućnosti, u pisanoj formi do naredne sjednice Skupštine.

            Ukoliko nije u mogućnosti dostaviti odgovor na narednoj sjednici Skupštine, Vlada je dužna obavijestiti Skupštinu o razlozima nedostavljanja odgovora.

            Odgovor na poslaničko pitanje bit će dostavljen svim poslanicima.

            Ukoliko poslanik smatra da nije dobio potpun odgovor na postavljeno poslaničko pitanje, nakon obrazloženja razloga za to Vlada je dužna dostaviti novi odgovor u pisanoj formi.

 
Član 205.

            Kad se traži usmeni odgovor, podnesak je kratko i jasno formulisan jednim pitanjem.

Obrazloženje pitanja obavlja se tako što poslanik postavlja pitanje u vremenu do tri minute, nakon čega premijer ili nadležni ministar odgovara u istom trajanju.

Ukoliko poslanik nije zadovoljan odgovorom, može postaviti novo pitanje u vremenu od dvije minute, nakon čega se premijeru ili nadležnom ministru omogućava odgovor u istom trajanju.

Nakon drugog odgovora, predsjednik Skupštine zaključuje razmatranje tog pitanja i daje riječ sljedećoj osobi ovlaštenoj da govori.

 
Član 206.

            Pitanja na koja se traži pisani odgovor, u pravilu su ona pitanja koja ne dopuštaju jednostavno usmeno objašnjenje.

            Odgovor u pisanom obliku dostavlja se predsjedniku Skupštine do prve naredne redovne sjednice Skupštine.

            Kada predsjednik Skupštine dobije odgovor na poslaničko pitanje, on kopiju odgovora dostavlja poslaniku koji ga je postavio, kao i ostalim poslanicima, sa materijalima za narednu sjednicu Skupštine.

 

3. Interpelacije

 
Član 207.

Najmanje 1/3 poslanika u Skupštini može podnijeti interpelaciju za pretresanje određenih pitanja u vezi sa radom, stavovima ili postupcima Vlade i njenih ministarstava na provođenju utvrđene politike i zakona.

            Interpelacija se podnosi pismeno predsjedniku Skupštine, a moraju je potpisati svi podnosioci.

 
Član 208.

            Kolegij razmatra interpelaciju, pa ako ocijeni da inicijativa za interpelaciju ima osnova, proslijeđuje je ostalim poslanicima Skupštine i Vladi.

            Ukoliko ocijeni da inicijativa za interpelaciju nema osnova, Kolegij je vraća predlagačima kako bi se obavila zamjena inicijative za interpelaciju u poslaničko pitanje.

 
Član 209.

            Vlada je dužna dostaviti pismeni izvještaj povodom interpelacije predsjedniku Skupštine u roku od 30 dana.

            Predsjednik Skupštine upućuje Vladin izvještaj svim poslanicima Skupštine i stavlja ga na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine.

            Ukoliko Vlada ne podnese izvještaj u roku od 30 dana, interpelacija se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine po isteku ovog roka.

 
Član 210.

Interpelacija se razmatra na sjednici Skupštine na taj način što jedan od podnosilaca inicijative za interpelaciju dobija riječ da obrazloži inicijativu, a potom se, u istom trajanju, riječ daje premijeru da obrazloži izvještaj ili ukoliko izvještaj nije podnesen da usmeno obrazloži odgovor na interpelaciju.

            Nakon toga, svaki poslanik može intervenisati u vremenu do deset minuta, a to pravo pripada i premijeru.

            Predsjednik Skupštine zaključuje raspravu kada ocijeni da je interpelacija dovoljno raspravljena.          

 
Član 211.

            U roku od pet dana nakon zaključenja rasprave o interpelaciji, svaki poslanik može predložiti rezoluciju ili smjernice u vezi sa raspravljanom materijom.

            Predložena rezolucija ili smjernice bit će uvršteni na dnevni red sljedeće sjednice Skupštine.

 

4. Glasanje o nepovjerenju

 
Član 212.

            Najmanje 1/3 poslanika u Skupštini mogu inicirati prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi.

            Ovaj prijedlog dostavlja se predsjedniku Skupštine u pisanoj formi, potpisan od strane svih predlagača i sa detaljnim obrazloženjem.

Odmah po prijemu, predsjednik Skupštine dostavlja prijedlog Vladi i svim poslanicima Skupštine.  

 
Član 213.

            Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi stavlja se na dnevni red sjednice Skupštine u roku koji Skupština utvrdi zaključkom, a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga Vladi.

 
Član 214.

            Prije početka sjednice o izglasavanju nepovjerenja, Vlada može podnijeti Skupštini pisani izvještaj sa mišljenjima i stavovima u vezi s prijedlogom.

            Ovaj izvještaj mora se dostaviti Skupštini najkasnije 48 sati prije početka sjednice na kojoj će se glasati o nepovjerenju Vladi.

 
Član 215.

            Svaki od predlagača ima pravo na sjednici Skupštine obrazložiti prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi.

            Premijer Kantona, ili od njega ovlašteni predstavnik Vlade, ima pravo odgovoriti i iznijeti Vladina stajališta, nakon čega se otvara rasprava.

 
Član 216.

            Predsjednik Skupštine zaključuje raspravu kada ocijeni da je prijedlog dovoljno raspravljen i stavlja ga na glasanje.

            Ako prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi ne bude usvojen, može se glasati o drugim inicijativama u vezi sa raspravljanom materijom.

            Vlada podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme Skupština izglasa nepovjerenje.

 

 

IX. ODNOS SKUPŠTINE PREMA POLITIČKIM STRANKAMA I UDRUŽENJIMA GRAĐANA 

 
Član 217.

U ostvarivanju svojih Ustavom Kantona utvrđenih prava, obaveza i odgovornosti, Skupština razvija odnose saradnje i međusobnog uvažavanja sa političkim strankama i udruženjima građana na području Kantona.

 
Član 218.

Kad se u radu Skupštine raspravljaju pitanja koja su značajna za Kanton, Skupština će inicirati dogovor o tim pitanjima sa političkim strankama i udruženjima građana a putem svojih radnih tijela, Kolegija ili poslaničkih klubova.
 
Član 219.

U ostvarivanju konkretnih aktivnosti Skupština može da traži mišljenja i prijedloge od političkih stranaka i udruženja građana.

 
Član 220.

Kada političke stranke, odnosno udruženja građana, putem poslanika ili neposredno pokrenu inicijativu ili podnesu prijedlog za rješavanje pojedinog pitanja iz nadležnosti Skupštine, Kolegij će tu inicijativu, odnosno prijedlog uputiti nadležnom radnom tijelu Skupštine radi zauzimanja stava ili davanja mišljenja o podnešenoj inicijativi ili prijedlogu.

Kolegij će stav, odnosno mišljenje radnog tijela dostaviti podnosiocu prijedloga ili inicijative i po potrebi pokrenuti odgovarajuću skupštinsku proceduru.

 

 

X. SARADNJA SKUPŠTINE SA OPĆINSKIM VIJEĆIMA KANTONA

 
Član 221.

Skupština je, u okviru svojih prava i dužnosti, dužna da razvija sve oblike saradnje i povezivanja sa općinskim vijećima.

 
Član 222.

Radi razmjene mišljenja o pitanjima od zajedničkog interesa, predsjednik Skupštine i zamjenici predsjednika i predsjedavajući općinskih vijeća mogu organizovati sastanke i savjetovanja.

 
Član 223.

Skupština može na svoje sjednice pozivati predstavnike općinskih vijeća radi učestvovanja u razmatranju pitanja koja se odnose na stanje u pojedinim oblastima društvenog života ili drugih pitanja od interesa za građane, organizacije i zajednice iz oblasti koje su u djelokrugu Skupštine, kao i radi pribavljanja njihovih mišljenja i prijedloga o tim pitanjima.

 
 

XI. MEĐUNARODNA SARADNJA SKUPŠTINE

 
Član 224.

Skupština uspostavlja saradnju sa adekvatnim nivoima vlasti drugih država i međunarodnim organizacijama, saglasno Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavu Kantona.

 
Član 225.

Skupština odobrava potpisivanje međunarodnih sporazuma i drugih akata iz oblasti međunarodne saradnje uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine njena saglasnost nije potrebna.

 
Član 226.

Nakon dobijanja saglasnosti od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zahtjev za odobrenje zaključenja međunarodnog sporazuma ili drugog akta iz oblasti međunarodne saradnje sa obrazloženjem podnosi premijer i dostavlja ga predsjedniku Skupštine, skupa sa tekstom sporazuma.

Predsjednik Skupštine zahtjev iz prethodnog stava dostavlja poslanicima i nadležnom radnom tijelu Skupštine, koje je obavezno u roku od sedam dana dati mišljenje.

 
Član 227.

Nakon što Skupština odluči o odobrenju zaključenja međunarodnog sporazuma ili drugog akta iz oblasti međunarodne saradnje, premijer ga potpisuje pod uslovima utvrđenim Ustavom Kantona.

 
 

XII. UPOTREBA JEZIKA I PISMA

 

 
Član 228.

Skupština se u svom radu koristi bosanskim jezikom, hrvatskim jezikom i srpskim jezikom.

Službena pisma Skupštine su latinica i ćirilica.

 


XIII. SLUŽBA I SEKRETAR SKUPŠTINE

 
Član 229.

Skupština ima Službu.

Služba vrši stručne i druge poslove za potrebe Skupštine, radnih tijela Skupštine i poslanika iz djelokruga rada Skupštine.

 
Član 230.

Organizacija i rad Službe uređuje se posebnim propisom.

 
Član 231.

            Skupština ima sekretara.

Sekretar rukovodi radom Službe, stara se o osiguranju uslova za rad Skupštine, Kolegija i radnih tijela Skupštine i učestvuje u njihovom radu, stara se o realizaciji poslova i zadataka u vezi sa sjednicama, te obavlja druge poslove utvrđene ovim poslovnikom, odnosno poslove koje mu povjeri Skupština.

 
 

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 
Član 232.

Danom stupanja na snagu Poslovnika Skupštine Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 7/03) prestaje da važi Poslovnik Skupštine Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", br. 16/00 i 13/01).

 
Član 233.

Drugi prečišćeni tekst Poslovnika Skupštine Tuzlanskog kantona obuhvata:

- Poslovnik Skupštine Tuzlanskog kantona – prečišćeni tekst ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 10/04),

- Odluku o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 13/06),

- Odluku o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 1/08),

- Odluku o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 14/11).
0 0